Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

foam acidizing 326
fold
su međusobno odvojeni tankim fi lmom tekućine.
Ako su plinski mjehurići samo na površini tekuće
faze, pjena se naziva površinskom (v. surface foam),
a ako se nalaze u cijeloj tekućini – konzistentnom (v.
body foam). Svojstvo pjene je da je njena viskoznost
veća od viskoznosti plinovite i tekuće faze od kojih
je građena. Parametri koji karakteriziraju svojstva
pjene su kvaliteta pjene (udjel volumena plina u
ukupnom volumenu pjene – v. foam quality) i veličina
mjehurića pjene (izražena kao srednji promjer
svih mjehurića u pjeni). Vrijeme tijekom kojeg pjena
zadržava postojanost naziva se stabilnost pjene
(foam stability). Pjene su potencijalno primjenljive
u procesima povećanja iscrpka nafte (EOR-procesi)
zbog svog relativno visokog otpora strujanju u poroznoj
sredini za blokiranje ili restrikciju strujanja
injektiranih fl uida u proslojcima visoke permeabilnosti
ili u pukotinama (modifi kacija profi la strujanja)
te za poboljšanje koefi cijenta pokretljivosti fl uida
(smanjenjem pokretljivosti injektirane faze) u procesima
istiskivanja nafte. Također se primjenjuju i u
tehnologiji proizvodnje nafte za sprječavanje pojave
vodenih ili plinskih konusa te za isplake, fl uide za
frakturiranje slojeva i čišćenje bušotina. (2) plovućac,
v. pumice.
foam acidizing – pjeno-kiselinska obrada (stimulacija)
slojeva. Metoda obrade slojeva (stimulacije bušotine)
u kojoj se plin (obično ugljik-dioksid ili dušik) miješa
s vodom i kiselinom i pumpa u bušotinu, nakon čega
se povratnim strujanjem pjena uklanja iz bušotine.
Primjenjuje se za obradu karbonatnih formacija (često
krednih), jer je usporenija i ima bolju kontrolu gubljenja
fl uida u odnosu na običnu kiselinu. Sinonim:
foam acid treatment.
foam acid treatment (of formations) – pjeno-kiselinska
obrada (stimulacija) slojeva, v. foam acidizing.
foam agent – agens (sredstvo) za pjenjenje. Agensi
(sredstva) za proizvodnju pjene, tvari koje se primjenjuju
za formiranje stabilnih mjehurića zbog
aerizacije ili miješanja tekućine. Za tu svrhu su prikladne
brojne površinski aktivne kemikalije. Rabe
se s vodom u procesu bušenja s ispiranjem pjenom
(vlažnim zrakom ili plinom, mist drilling) ili kada je tijekom
bušenja s ispuhivanjem zrakom ili plinom (air
drilling, gas drilling) prisutna prekomjerna količina
vode. Općenito se za specifi čnu primjenu biraju na
bazi laboratorijskih ispitivanja i iskustvenih rezultata.
Sinonimi: foamer, foaming agent; v. foam.
foamed cement – pjenasta cementna kaša. U tehnologiji
cementacije bušotina – smjesa (mješavina)
cementne kaše (cement slurry) i plinovitog dušika.
Prednost takve kaše je u manjoj težini.
foamer – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam agent.
foaming agent – agens (sredstvo) za pjenjenje, v. foam
agent.
foaming oil – zapjenjena nafta. Sirova nafta s mjehurićima
otopljenog plina okruženim tankim fi lmom
nafte. Mjehurići nisu stabilni i trajni. Zapjenjena nafta
snižava djelotvornost separatora.
foam mud – pjenasta bušaća isplaka. Isplačni (bušaći)
fl uid (drilling fl uid) koji je priređen injektiranjem vode
i agensa (sredstava) za pjenjenje (foam agent) radi
stvaranja stabilne pjene ili injektiranjem isplake na
bazi gela (gel-base mud), koja sadržava agens (sredstvo)
za pjenjenje, u struju zraka ili plina.
foam quality – kvaliteta pjene. Omjer volumena plina
i ukupnog volumena pjene. Izražava se kao udjel ili
postotak plina i obično se kreće od 75 do 90% (0,75
- 0,90). Pjene čija je kvaliteta veća od 0,8 se nazivaju
suhim, a s kvalitetom manjom od 0,7 nazivaju se
vlažnim. Suhe pjene su stabilnije zbog bolje disperzije
plinovite i tekuće faze.
focus – hipocentar (fokus, žarište) potresa. U seizmologiji
– točka u dubini Zemlje koja je središte potresa,
početna točka potresa gdje se energija deformacije
prvo pretvara u energiju elastičnih valova. Sinonimi:
centrum, hypocenter, seismic focus: v. epicenter.
focused-current log – (1) dijagram karotaže (elektrokarotaže)
s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom,
sa zaslonjenim elektrodama). Dijagram otporske
karotaže (resistivity log) bušotine dobiven višeelektrodnom
sondom (s jednom mjernom elektrodom
i fokusirajućim elektrodama, multi-electrode sonde)
s usmjeravanjem električne struje radijalno kroz stijene
(kroz formaciju oko kanala bušotine u obliku
horizontalnog prstenastog sloja) čime se omogućuje
određivanje oštrih granica sloja i poboljšava
mjerenje električne otpornosti (specifi čnog električnog
otpora, electrical resistivity). Primjenjuje se
za tanke slojeve i visokootporske formacije i pri bušaćim
isplakama s niskom električnom otpornošću
(vodljivim isplakama, na primjer, isplakama na bazi
slane vode) gdje električna i indukcijska karotaža ne
daju dobre rezultate. Elektrokarotaža s fokusiranom
strujom je poznata pod više trgovačkih naziva, na
primjer, laterolog (bočna karotaža), microlaterolog
(bočna mikrokarotaža), guard log (karotaža s ekraniranim
ili zaslonjenim elektrodama) i druge. Sinonimi:
current-focused log, focused electric log, focused log,
focus log, guard-electrode log. (2) karotaža (elektrokarotaža)
s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom),
v. focused-current log, 1.
focused electric log – dijagram karotaže (elektrokarotaže)
s fokusiranjem struje (s fokusiranom strujom);
karotaža (elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom
strujom); v. focused-current log.
focused log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fokusiranjem
struje (s fokusiranom strujom); karotaža
(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom
strujom); v. focused-current log.
focus log – dijagram karotaže (elektrokarotaže) s fokusiranjem
struje (s fokusiranom strujom); karotaža
(elektrokarotaža) s fokusiranjem struje (s fokusiranom
strujom); v. focused-current log.
fold – bora. U strukturnoj geologiji – strukturna jedinica
litosfere koja nastaje valovitim savijanjem slojeva,
najčešće pod utjecajem (djelovanjem) sile stlačivanja
ili kompresijske sile (tako da nabrane stijene
zauzimaju manju duljinu nego prije boranja), rijetko
djelovanjem gravitacijske sile i dijapirskog prodora,
pri čemu se formira jedan konkavni (koritasti) dio
ili sinklinala (syncline) i jedan konveksni (izbočeni)
dio ili antiklinala (anticline) – sinklinala i antiklinala
čine tzv. potpunu boru (iako i jedna i druga struktura
mogu postojati zasebno). Sve stijene se ne ponašaju
na jednak način pod djelovanjem jednakih sila,
na primjer, pri nabiranju serije slojeva pješčenjaka i
šejla, slabiji šejl će teći u tjeme antiklinale i dno sinklinale.
Amplituda bora (vertikalna udaljenost od
tjemena bore do njena dna) može varirati od neko