Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

production ceiling
production ceiling – maksimum proizvodnje. Maksimalna
proizvodnja na nekom polju (području ili regiji).
Ta se gornja granica proizvodnje može postaviti
ograničenjima koja su nametnule tehničke mjere,
može biti utvrđena ugovorom o podjeli proizvodnje,
a može je postaviti i vlada kao dio svoje politike eksploatacije
polja.
production choke – proizvodna sapnica. Uređaj za
regulaciju proizvodnje nafte iz bušotine ograničavanjem
strujanja na prethodno određenu veličinu promjenom
prolaznog otvora. Sapnice mogu biti nepodesive
(s fi ksnim prolaznim otvorom, fi xed choke,
positive choke) i podesive (s mogućnošću mijenjanja
prolaznog otvora, adjustable choke).
production costs – troškovi proizvodnje. U procesu
proizvodnje nafte i plina – dio troškova proizvedene
nafte i plina, izdaci za eksploataciju (rad), održavanje
i remont bušotina, uključujući pripadajuću opremu
za sabiranje i separaciju (ne uključuju troškove bušenja
i završnog proizvodnog opremanja bušotina ili
transportiranja nafte). Primjeri proizvodnih troškova
su izdaci za radnu snagu, održavanje, popravke, materijale,
gorivo, energiju, usluge, osiguranje i poreze
na imovinu i proizvodnju. Sinonimi: lifting costs, well
operating costs.
production curves – krivulje proizvodnje. Krivulje koje
prikazuju dinamiku proizvodnje tijekom uzastopnih
perioda pojedinih bušotina, ležišta ili polja. Obično
služe za izučavanje tempa pada proizvodnje.
production decline – pad proizvodnje. Trend proizvodnih
karakteristika bušotina, ležišta ili polja. Ekstrapolacijom
takvog trenda ili analitičkim proračunom
dobivaju se procjene konačnog iscrpka nafte ili plina
s najvećom pouzdanošću budući da su podaci proizvodnje
lako dostupni i općenito točni. Prognoziranje
buduće proizvodnje je najvažniji dio ekonomske
analize troškova istraživanja i proizvodnje. Osnovni
preduvjeti primjene metode analize pada proizvodnje
za procjenu konačnog iscrpka nafte su: (a) proizvodnja
bušotine ili ležišta prirodnim kapacitetom, i
(b) buduće ponašanje bušotine ili ležišta će biti slično
njihovom ponašanju u prošlosti. Prva pretpostavka,
prema tome, podrazumijeva da se metoda ne
može primijeniti kada je kapacitet proizvodnje nafte
konstantan ili približno konstantan s vremenom, što
je slučaj kada ležište proizvodi pod režimom dopuštenih
količina proizvodnje (osim ako bušotine
nisu više sposobne proizvesti odobrenu količinu) ili
kada ležište ima veliku plinsku kapu ili kada djeluje
aktivni vodotlačni režim. Druga pretpostavka podrazumijeva
da će kapacitet proizvodnje u budućnosti
padati na sličan način kao u prošlosti, što znači da
bilo kakva remontna ili stimulacijska operacija može
rezultirati kapacitetom proizvodnje većim od procijenjenog
analizom. Najčešće primjenjivani tipovi
pada proizvodnje su eksponencijalni (v. exponential
production decline) i hiperbolički pad (v. hyperbolic
production decline); v. production-decline curve, harmonic
production decline.
production-decline curve – krivulja pada proizvodnje.
Dijagram ovisnosti kapaciteta proizvodnje nafte ili
plina o vremenu ili o ukupnoj proizvodnji. Može se
konstruirati za pojedinačne bušotine ili za cijelo ležište
ili polje. Rabi se kao grafi čka metoda procjene
konačnog iscrpka nafte ili plina. Krivulja ima tenden-
662
production-decline curve
ciju glatkog opadanja s najvećom proizvodnjom na
početku iskorištavanja, a s najmanjom proizvodnjom
na kraju, kada su bušotine, ležište i polje blizu
iscrpljenosti. Ekstrapolacijom krivulje (grafi čkom ili
matematičkom) do krajnje odabrane točke (obično
do ekonomski graničnog kapaciteta proizvodnje
koji nastupa kada se vrijednost proizvodnje izjednači
s neposrednim troškovima proizvodnje bušotine)
mogu se procijeniti preostale rezerve ili preostali
životni (proizvodni) vijek. Taj tip procjene se smatra
najpouzadnijim.
Krivulje pada proizvodnje karakteriziraju tri faktora:
(a) početni kapacitet proizvodnje ili kapacitet u
određenom vremenu; (b) zakrivljenost krivulje pada,
i (c) tempo (dinamika) pada proizvodnje. Spomenuti
faktori su u složenoj ovisnosti o brojnim parametrima
ležišta (poroznost, permeabilnost, debljina, zasićenje
fl uidima, viskoznosti fl uida, kompresibilnost,
relativna permeabilnost, veličina ležišta, gustoća
mreže bušotina, postojanje pukotina, tip režima
iskorištavanja ležišta), bušotina (promjer kanala bušotine,
stupanj oštećenja formacije, mehanizam podizanja
fl uida na površinu, količina otopljenog i slobodnog
plina, visina nivoa fl uida u kanalu bušotine,
duljina perforiranog intervala ležišta) i površinskih
instalacija.
Vrlo važna pretpostavka u analizama krivulja pada
proizvodnje je da će svi faktori koji su utjecali na proizvodnju
i, prema tome, na krivulje pada proizvodnje
u prošlosti, djelovati i u budućnosti. Uvjeti u ležištu i
proizvodnja moraju biti stabilni tijekom analiziranog
perioda – eruptivne bušotine moraju proizvoditi sa
sapnicom konstantnog promjera ili pri konstantnom
tlaku na ušću bušotine, a bušotine s dubinskom
pumpom moraju proizvoditi s konstantnim nivoom
fl uida, tj. bušotine moraju proizvoditi svojim prirodnim
kapacitetom pri danim uvjetima, odnosno bez
utjecaja vanjskih uzroka, kao što su promjena uvjeta
i režima proizvodnje, oštećenje formacije, regulacija
(kontrola) proizvodnje, havarije proizvodne opreme
i uvjeti tržišta. Ako se poduzimaju radovi za povećanje
proizvodnje nafte ili plina (bušenje dopunskih
bušotina, injektiranje fl uida, stimulacije kiselinom
ili frakturiranjem), analiza krivulja pada proizvodnje
se može primijeniti za procjenu proizvodnih karakteristika
bušotina i ležišta prije i nakon tih operacija
radi usporedbe i određivanja njihove tehnološke i
ekonomske uspješnosti. Prema tome, krivulje pada
proizvodnje u budućnosti treba pažljivo ekstrapolirati
– ako se njihov oblik mijenja, mora se utvrditi
uzrok promjene i njen utjecaj na procjenu iscrpka i
rezervi. Analize krivulja pada proizvodnje se također
primjenjuju za procjenu novih ulaganja (npr. za dimenzioniranje
opreme, kao što su cjevovodi, uređaji
za obradu proizvodnje i drugo) i, budući da se njima
određuju rezerve ležišta/polja, one su istovremeno
nezavisna metoda procjene rezervi, koje se zatim
mogu uspoređivati s drugim metodama procjene
(npr. volumetrijskom metodom, metodom materijalne
bilance).
Za konstruiranje krivulja pada proizvodnje upotrebljavaju
se različite varijable koje su lako izmjerljive.
Najčešće se rabe ovi oblici krivulja (ovisnosti varijabli):
(a) kapacitet proizvodnje (u logaritamskom
mjerilu) – vrijeme; (b) kapacitet proizvodnje – uku-