Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina
10.12.2012 • Views
Share Embed Flag

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
ina.hr

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

esequent fault-line scarp<br />

površini, kao na području drevnog nabiranja podvrgnutom<br />

dugotrajnoj eroziji. Sinonim: reconsequent.<br />

(2) resekventna rijeka, v. resequent stream.<br />

resequent fault-line scarp – resekventna prirasjedna<br />

strmina. Prirasjedna strmina (v. fault-line scarp) koja<br />

je okrenuta u istom smjeru kao i prvobitna rasjedna<br />

strmina (fault scarp), tj. prema strani spuštenog bloka<br />

(krila), ili u kojoj je strukturno spušteni blok (krilo,<br />

downthrown block) topografski niži od uzdignutog<br />

bloka (krila, upthrown block); v. obsequent fault-line<br />

scarp.<br />

resequent stream – resekventna rijeka. Rijeka koja<br />

teče niz nagib (po padu) ispod zaliježućih slojeva u<br />

istom smjeru kao i prvobitna konsekventna rijeka<br />

(v. consequent stream), ali je razvijena kasnije i na<br />

nižem nivou nego primarna (početna) padina (na<br />

primjer, na ranije pokopanim ili prekrivenim otpornim<br />

slojevima) i obično je pritok supsekventne rijeke<br />

(v. subsequent stream). Primjer može biti rijeka koja<br />

teče po stražnjoj padini kueste (back slope of cuesta).<br />

Sinonimi: renewed consequent stream, resequent.<br />

resequent valley – resekventna dolina. Dolina koja<br />

je erodirana resekventnom rijekom (v. resequent<br />

stream) ili dolina po kojoj (kojom) teče resekventna<br />

rijeka.<br />

reserve auditor – auditor (prosuditelj) rezervi. Kvalifi cirana<br />

osoba odgovorna za provođenje audita (prosudbe,<br />

provjere) informacija (podataka) o rezervama<br />

koje su procijenile druge osobe (v. reserve estimator).<br />

Auditor može osobno obavljati audit rezervi ili može<br />

nadzirati i odobravati (potvrđivati) obavljanje audita<br />

od strane drugih auditora.<br />

reserve calculation methods – metode proračuna rezervi.<br />

Za određivanje rezervi nafte i plina mogu se<br />

primijeniti dva osnovna metodička pristupa – empirijski<br />

i analitički. Empirijska metoda određivanja rezervi<br />

se osniva na analogiji sa starijim poljima za koja<br />

se, s obzirom na to da se iskorištavaju dulje vrijeme,<br />

konačan iscrpak nafte i plina može procijeniti s relativno<br />

velikom točnošću. Međutim, procjene rezervi<br />

na bazi analogije ipak ne jamče točnost budući da<br />

su karakteristike dvaju ležišta/polja rijetko dovoljno<br />

slične da bi ta metoda dala pouzdane rezultate. Analitičke<br />

metode određivanja rezervi se principijelno<br />

mogu svrstati u dvije kategorije – (a) ekstrapolacija<br />

trenda proizvodnih karakteristika polja (ekstrapolacija<br />

krivulja pada proizvodnje nafte, logaritamske<br />

ovisnosti ukupne proizvodnje plina i nafte, polulogaritamske<br />

ovisnosti postotnog sadržaja nafte<br />

u ukupnoj proizvodnji kapljevine – nafte i vode ili<br />

vodo-naftnog faktora i ukupne proizvodnje nafte, i<br />

(b) proračun rezervi volumetrijskom metodom i metodom<br />

materijalne bilance ležišta; v. reserve estimate<br />

methods.<br />

reserve classifi cation – klasifi kacija rezervi. Svrstavanje<br />

(podjela) rezervi ugljikovodika u kategorije ili klase<br />

prema različitim kriterijima – stupnju sigurnosti njihova<br />

postojanja (dokazane, vjerojatne, moguće),<br />

stanju razrade (razrađene, nerazrađene), proizvodnom<br />

statusu (iskorištavane – u proizvodnji, neiskorištavane<br />

– izvan proizvodnje) i drugim kriterijima.<br />

Defi nicije različitih kategorija rezervi i terminologija<br />

upotrebljavane u klasifi kacijama rezervi ugljikovodika<br />

bile su predmetom mnogih studija i diskusija<br />

tijekom niza godina. Pokušaji standardizacije su<br />

705<br />

reserve estimate<br />

započeli sredinom 30-tih godina prošlog stoljeća<br />

kada je Američki naftni institut (American Petroleum<br />

Institute, API) predložio defi niciju kategorija rezervi<br />

i klasifi kaciju ugljikovodika i uveo pojmove poput<br />

»prihvatljiva sigurnost« rezervi (reasonable certainty)<br />

i »postojeći tehnički i ekonomski uvjeti« (existing technical<br />

and economic conditions). Institut je postavio<br />

standarde za defi niranje dokazanih (proved) rezervi<br />

od 1930 – 1964 i ti pojmovi su otada opstali u većini<br />

defi nicija rezervi. Američko društvo naftnih inženjera<br />

(Society of Petroleum Engineers, SPE) prve je vlastite<br />

defi nicije rezervi izdalo 1964. Defi nicije su bile široko<br />

prihvaćene, ali ograničene time što su se odnosile na<br />

volumene ugljikovodika koji su smatrani dokazanim<br />

rezervama. 1972. g. V.E. McKelvey, jedan od direktora<br />

U.S. Geological Survey (USGS), uvodi dvodimenzijsku<br />

matricu za klasifi kaciju svih mineralnih sirovina poznatu<br />

pod imenom McKelveyeva kutija (McKelvey<br />

box), koja prikazuje ukupan volumen neproizvedenih<br />

mineralnih resursa i klasifi cira takve volumene<br />

prema stupnju geološke i tehnološke sigurnosti i<br />

ekonomskoj isplativosti proizvodnje. McKelveyev<br />

koncept je bio široko prihvaćen u industriji i kao ideja<br />

u mnogim klasifi kacijskim sustavima koje su kompanije<br />

primjenjivale i za izvještavanje rezervi i za poslovno<br />

planiranje. Godine 1979. američka Komisija<br />

za vrijednosne papire (U.S. Securities & Exchange Commission,<br />

SEC) izdala je vlastite defi nicije dokazanih<br />

rezervi i pravila izvještavanja o rezervama. Njihove<br />

defi nicije su najviše utjecale na druge defi nicije koje<br />

su se tada uobičajeno rabile. Početkom 1987. Odbor<br />

za rezerve nafte i plina američkog Društva naftnih<br />

inženjera (SPE Oil & Gas Reserves Committee) i Odbor<br />

za znanstvene programe svjetskih kongresa za naftu<br />

(WPC Scientifi c Program Committee), radeći potpuno<br />

neovisno jedan o drugome, izdali su izrazito slične<br />

defi nicije rezervi koje su proširile klasifi kacijski<br />

sustav – obuhvatile su dodatne kategorije rezervi<br />

za volumene nafte i plina za koje nije postojala dostatna<br />

tehnička ili fi nancijska potpora da bi se mogli<br />

svrstati u dokazane rezerve. Te su klasifi kacije otada<br />

u mnogim zemljama bile prihvaćene kao standardi.<br />

Ubrzo zatim obje organizacije su shvatile da se njihove<br />

defi nicije mogu spojiti u jedinstvene, pa su 1994.<br />

osnovale zajedničku radnu skupinu i 1996. objavile<br />

nacrt jedinstvenih defi nicija, koje su, nakon revizije<br />

u skladu s primjedbama drugih stručnjaka, stručnih<br />

udruga i kompanija, konačno potvrđene početkom<br />

1997. Treba također napomenuti da te defi nicije nisu<br />

u sukobu sa smjernicama SEC-a kojima moraju udovoljiti<br />

mnoge kompanije. Defi nicije i klasifi kacija razervi<br />

SPE/WPC su danas standardi za procjenu i klasifi<br />

kaciju rezervi nafte i plina širom svijeta. Treba, međutim,<br />

napomenuti da je u Republici Hrvatskoj još u<br />

uporabi zastarjeli sustav klasifi kacije i kategorizacije<br />

rezervi nafte i plina, sličan klasifi kacijskom sustavu u<br />

bivšem Sovjetskom Savezu; v. reserves, possible reserves,<br />

probable reserves, proved reserves.<br />

reserve estimate – procjena rezervi. Procjene rezervi<br />

nafte i plina se djelomično baziraju na znanstvenim<br />

principima, ali su i pod znatnim utjecajem iskustva<br />

i pretpostavki procjenitelja i drugih faktora. Nakon<br />

otkrića ugljikovodika procjene rezervi trebaju<br />

opravdati izradu proizvodnih bušotina, instalaciju<br />

eksploatacijskih platformi na moru i proizvodnih po-

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!