Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

shoestring sandstone
shoestring sandstone – pješčani (pješčenjački) rukavac,
v. shoestring sand.
shoot – (1) pucati seizmički profi l. U seizmičkom istraživanju
– izvoditi eksplozije za generiranje seizmičkih
valova. (2) izvoditi seizmičke radove. U seizmici – istraživati
dano područje seizmičkim metodama. (3) torpedirati
bušotinu, v. shoot a well.
shoot a well – torpedirati bušotinu. Proširiti kanal bušotine
i frakturirati ležišnu stijenu eksplozivom kako
bi se stimulirala (povećala) proizvodnja bušotine.
Torpedo s nitroglicerinom se spušta u bušotinu i
aktivira. Metoda je bila uobičajena sve do primjene
hidrauličkog frakturiranja (hydraulic fracturing).
shooting – (1) seizmičko paljenje, v. seismic shooting. (2)
torpediranje bušotine, v. well shooting.
shooting of oil well – torpediranje naftne bušotine, v.
well shooting.
shooting of a well – torpediranje bušotine, v. well shooting.
shore – obala. (1) Uski pojas zemlje (kopna) koji neposredno
graniči s bilo kojim vodenim tijelom (na prijelazu
u vodeno tijelo), osobito s morem ili velikim
jezerom; zona unutar koje je površina zemlje naizmjenično
pokrivena i nepokrivena plimama ili valovima
ili zona između nivoa visoke i niske vode. Obala
(kao termin shore) jest dio obalnog pojasa (termin
coast) okrenut moru (najbliži moru), a njena gornja
granica je određena kopnenom granicom aktivnog
djelovanja valova u osnovici obalnih litica (klifova),
dok donja granica (okrenuta prema moru) odgovara
nivou (liniji) niske vode. Obala se dijeli na prednji žal
(v. foreshore) i stražnji žal (v. backshore). (2) Termin
koji se obično primjenjuje u značenju (kao sinonim)
termina shoreline (obalna linija) i termina foreshore
(prednji žal). (3) Nautički termin za označavanje kopna
(land) za razliku od mora (sea).
shore cliff – obalna litica (klif). Litica (klif) koja se nalazi
na rubu vodenog tijela ili se proteže duž obale; v. sea
cliff .
shore drift – obalni nanos, v. littoral drift.
shoreface – obalno lice, potopljeni žal. (1) Uska, dosta
strmo nagnuta zona u smjeru mora ili jezera od linije
niske vode koja je permanentno prekrivena vodom i
po kojoj se plažni pijesci i šljunci stalno premještaju
s promjenom stanja valova. Obalno lice leži između
granice obale (žala) okrenute u smjeru mora i horizontalnije
površine zone odobalja (off shore zone).
(2) Relativno strmi, ali kratki konkavni unutarnji dio
kontinentskog šelfa (continental shelf).
shoreface terrace – terasa obalnog lica. Terasa naplavljena
(akumulirana) valovima (wave-built terrace) u
zoni obalnog lica (potopljenog žala) koja je sastavljena
(građena) od šljunka i grubog (grubozrnastog)
pijeska otplavljenog s abrazijske terase (wave-cut
bench) u dublje vode; v. off shore terrace.
Shore hardness scale – Shoreova skala tvrdoće. Empirijska
skala tvrdoće stijena, metala, keramike ili
drugih materijala. Tvrdoća se određuje Shoreovim
skleroskopom – mjeri se visina odskoka malog standardnog
predmeta (metalnog tijela s dijamantnim
šiljkom) koji pada s utvrđene visine na površinu
uzorka. Visina odskoka je mjera tvrdoće ispitivanog
materijala.
shoreland – priobalni pojas. Kopno (kopneni pojas) koji
se proteže duž obale ili ograničava vodeno tijelo.
782
shoreline deposits
shoreline – obalna linija (crta). (1) Linija (crta) presjecišta
površine vode (vodene ravnine, plane of water) i
obale (shore) ili žala (plaže, beach). Mijenja se (migrira)
u skladu s promjenama plime ili nivoa vode. Termin
se često rabi u značenju (kao sinonim) termina
high-water shoreline (obalna linija pri visokoj vodi)
ili za označavanje linije presjecišta srednjeg nivoa
visoke vode (mean high water) i obale ili žala (plaže).
Sinonimi: shore, strandline (v.), waterline (v.). (2) Opća
konfi guracija ili kontura (obris) obale (shore). Engleski
termini shoreline i coastline se često rabe kao sinonimi,
ali je prisutna tendencija primjene termina
coastline za označavanje obalne linije koja zauzima
fi ksni položaj tijekom relativno dugog razdoblja, a
termin shoreline za označavanje obalne linije koja se
konstantno pomiče (premješta) unutar granica žala
(plaže).
shoreline cycle – ciklus promjene obalne linije (crte). Niz
promjena kroz koje normalno prolazi obalna linija
(crta) s promjenom njenih karakterističnih formi tijekom
njena razvoja – od vremena kada voda prvi
puta poprimi svoj nivo i ostaje na novoj obali do vremena
kada voda više nije u stanju djelovati (erozijom
ili sedimentacijom).
shoreline deposits – obalni sedimenti. U obalnim sedimentnim
sustavima koji graniče s aktivnim deltama
geometrija i unutarnja građa pješčenjačkih tijela je
određena uzajamnim djelovanjem plima i valova. Klastične
nedeltne obale s amplitudama plime od 0 do
2 metra (mikroplimna ili mikrotidalna sredina, okoliš)
su uglavnom pod dominantnim utjecajem djelatnosti
valova, a formirana pješčana tijela su izduženi barijerni
otoci i obalne ravnice. Plime s amplitudama od
2 do 4 metra (mezoplimna ili mezotidalna sredina,
okoliš) uglavnom formiraju kratke barijerne otoke s
ekstenzivnim plimnim ravnicama i deltama nastalim
strujama oseke. Plime s amplitudama od 4 do 6 metara
uglavnom stvaraju estuarijske linearne plimne pješčane
hrptove okomite na obalnu liniju s pridruženim
ekstenzivnim plimnim ravnicama. Barijerni otoci su
karakterizirani prostornom promjenljivošću facijesa
što utječe na svojstva ležišta. Pijesci plaža ili prednjih
žalova su vrlo dobro sortirani i bez glinenih proslojaka
i na mjestima gdje nisu cementirani posjeduju odlična
ležišna svojstva. Sedimenti plimnih rukavaca i plimnih
delta su druga važna skupina stijena s ležišnom
kvalitetom. Općenito, barijerni otoci imaju stijene
najbolje ležišne kvalitete u vrhu sekvencije. Kvaliteta
ležišta pada u smjeru prema moru niz prednji žal
i obalno lice (potopljeni žal) u muljeve morskog šelfa
ili u smjeru prema kopnu u lagunu. Visoka kvaliteta
ležišta je također razvijena u pješčenjacima plimnih
rukavaca. Dva glavna trenda orijentirane permeabilnosti
su određena položajem pješčenjaka prednjeg
žala i obalnog lica (paralelan s obalom) i položajem
pješčenjaka plimnog rukavca i delte (okomit na obalu).
Kod obala s dominantnim utjecajem plimnih procesa
ekstenzivni proslojci mulja i pijeska zaliježu u
plimnoj (intertidalnoj) zoni obale i pješčanim prudovima
u estuarskim kanalima u potplimnom području
(suptidalu). Kvaliteta ležišta u sredinama plimnih ravnica
varira zavisno od omjera (odnosa) pijeska i mulja
(sand-to-mud ratio) u sedimentima, a u sedimentima
estuarskih kanala kvaliteta ležišta osim od tog omjera
također zavisi i od stupnja bioturbacije.