Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

marker well 495
Marsh funnel
vertikalnom ili lateralnom granicom koja se utvrđuje
prema električnoj karotaži (elektrokarotaži, electric
log) ili drugim automatiziranim tipovima ispitivanja
bušotina i koja može poslužiti kao osnova za određivanje
kontura litološko-stratigrafskih (litostratigrafskih)
jedinica (lithostratigraphic units).
marker well – reperna bušotina. Bušotina koja služi kao
referentna za druge bušotine , na primjer, kao referentna
za klasifi kaciju bušotina za regulaciju cijene
prirodnog plina prema u SAD (prema zakonu Natural
Gas Policy Act).
marketable gas – komercijalni (tržišni, prodajni) plin
(prirodni plin), plin (prirodni plin) za tržište (prodaju), v.
marketable natural gas.
marketable natural gas – komercijalni (tržišni, prodajni)
prirodni plin, prirodni plin za tržište (prodaju).
Prirodni plin koji udovoljava specifi kacijama za transport,
prodaju i krajnju uporabu (za direktnu potrošnju
kao gorivo u domaćinstvima i industriji ili kao sirovina
za industriju). Može biti prirodni plin iz ležišta
ili produkt obrade (prerade) sirovog prirodnog plina,
po sastavu je metan i etan s maksimalnim sadržajem
ugljik-dioksida 3% i očišćen od pratećih primjesa i
tekućih ugljikovodika. Toplinska vrijednost (kalorična
moć) komercijalnog plina može znatno varirati
ovisno o njegovu sastavu, pa se količine plina obično
ne izražavaju samo kao volumeni, nego također
i u jedinicama sadržaja energije. Iz plina za prodaju
su isključeni plin koji se rabi kao gorivo na poljima
ili postrojenjima i gubici plina. Sinonimi: marketable
gas, sales gas.
market-demand prorationing – raspodjela dopuštenih
količina proizvodnje (određivanje kontingenta
proizvodnje) na bazi tržišne potražnje. Regulacija
proizvodnje nafte i plina od strane državnog regulativnog
tijela (government regulatory agency) na bazi
potražnje nafte i plina. Namjera je izbjeći stvaranje
viška nafte i plina na tržištu. Upotrebljava se također
za raspodjelu proizvodnje između svih bušotina na
ležištu i polju i u saveznoj državi (SAD); v. allowable.
marking – znak, trag, v. mark.
marl – lapor, laporac, glinac. (1) Termin s više specifi čnih
defi nicija: (a) Stari termin slobodne primjene za
označavanje raznih materijala, od kojih se većina
sreće u obliku rahlih (rastresitih, necementiranih) zemljastih
sedimenata koji se sastoje uglavnom od fi ne
smjese gline i karbonata kalcija (u različitim omjerima)
formirane pod marinskim ili, osobito, slatkovodnim
uvjetima; naročito zemljasti materijal koji sadrži
35% do 65% gline i 65% do 35% karbonata. Lapor
je obično sive boje, ali nisu rijetki i žuti, zeleni, plavi
i crni varijeteti. Osobito se rabi kao gnojivo za kisela,
slabovapnena tla. Sinonim: calcareous clay. (b) Termin
koji se na području primorske ravnice (Coastal
Plain) jugo-istočnog dijela SAD rabi za označavanje
slabo stvrdnutih sedimenata, poput vapnenastih
glina, siltova i pijesaka, osobito onih koji sadržavaju
glaukonit (tzv. zeleni lapori, greensand marls) i za
označavanje mladih (novoformiranih) sedimenata
ljušturastog materijala pomiješanog s glinom. Sinonim:
calcareous clay. (c) Termin kojim se označava
mekana drobljiva glina s vrlo malim sadržajem
karbonata kalcija i također vrlo fi ni, rahli (rastresiti),
gotovo čisti karbonat kalcija s malim sadržajem gline
ili silta. Sinonim: calcareous clay. (2) Mekani, siv-
kasti do bijeli, zemljasti ili praškasti i obično nečisti
karbonat kalcija koji se precipitirao (istaložio) na
dnu današnjih slatkovodnih jezera i u vodenim bazenima,
uglavnom kemijskim djelovanjem vodenog
bilja ili je formirao sedimente ispod močvara koje zauzimaju
mjesta prijašnjih (glacijalnih) jezera. Sadržaj
karbonata kalcija može varirati od 90% do manje od
30%. Sinonim: bog lime. (3) Termin koji se katkada
rabi za označavanje gustog (kompaktnog), nečistog
(s primjesama), glinovitog vapnenca. (4) Termin koji
se u širokom smislu primjenjuje za označavanje svakog
tla koje se lako rasipa pri izvlačenju na površinu
(izlaganjem zraku). (5) Termin iz literature za označavanje
gline ili zemljastog materijala.
marlaceous – laporovit. Koji nalikuje laporu ili sadrži
lapor u velikoj količini; v. marl.
marlite – marlit. (1) Tvrdi lapor (v. marl) koji je otporan
na djelovanje zraka (trošenje), lapornjak ili marlston
(v. marlstone). Sinonim: marlyte. (2) Polustvrdnuti sloj
ili kora koji su se formirali na dnu ili na obali jezera
proraštanjem ili cementacijom brojnih konkrecija
lapora. Sinonim: marlyte.
marl slate – laporoviti škriljavac. Engleski termin za za
cjepljivu vapnenastu stijenu (šejl).
marlstone – lapornjak, marlston, marlit, litifi cirani lapor.
(1) Stvrdnuta stijena približno jednakog sastava kao
lapor (v. marl) – pravilnije je nazvati je zemljastim ili
nečistim glinovitim vapnencem. Stijena ima slaboljušturasti
lom i manje je cjepljiva u usporedbi sa
šejlom. Sinonim: marlite. (2) Tvrda željezovita stijena
srednjeg lijasa u Engleskoj, koja se eksploatira kao
željezna ruda (osobito formacija Marlstone – karbonatno-sideritska
oolitska naslaga koja se sastoji od
oolita, odlomaka ljuštura i ljusaka krinoida uloženih
u karbonatni cement. (3) Termin koji se prvobitno
primjenjivao za označavanje niskomagnezijskih karbonatnih
muljnjaka (madstona) ili muljevitih vapnenaca
formacije Green River (bazen Uinta, Utah), ali
se kasnije primjenjivao i za označavanje povezanih
stijena (uključujući obični šejl, dolomite i naftne škriljavce)
čiji litološki karakter nije lako odrediti.
marly – laporni; laporovit. Koji se odnosi na lapor, sadrži
ga ili na njega nalikuje, na primjer, laporoviti vapnenac
(marly limestone), koji sadrži 5% do 15% gline i
85% do 95% karbonata, ili laporovito tlo (marly soil)
koje sadrži najmanje 15% karbonata kalcija i manje
od 75% gline (uz dodatak drugih komponenata).
marlyte – marlit. (1) v. marlite. (2) Zastarjeli termin kojim
se označava šejl s nesavršenom (slabom) laminacijom
i tako malo otvrdnut da je lako drobljiv.
Marsh funnel – Marshov lijevak. U isplačnoj tehnologiji
– prvi pribor koji se rabio za određivanje viskoznosti
bušaće isplake. Mjerenje se obavljalo uspoređivanjem
vremena istjecanja 1 kvarta (četvrtina
američkog galona – 1,136 litra) isplake iz lijevka s
vremenom istjecanja 1 kvarta vode. Vrijeme istjecanja
1 kvarta vode iznosi oko 26,5 sekundi, a relativno
vrijeme istjecanja 1 kvarta isplake je indikacija njene
viskoznosti. Međutim nema kvantitativne osnove za
uporabu vrijednosti tih vremena, na primjer, izmjerena
vrijednost viskoznosti isplake od 200 sekundi
nije čak ni dokaz da je ta isplaka viskoznija od isplake
s viskoznošću 100 sekundi (kada se obje isplake gibaju).
Prema tome, jedini pokazatelj isplake koji se
dobije mjerenjem Marshovim lijevkom je promjena