Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

6
Rječnik je plod znanja,
iskustva i bogate naftaške tradicije
na hrvatskom tlu
Ovako opsežan, temeljit, znanstveno-stručan i aktualan enciklopedijski rječnik istraživanja i proizvodnje
nafte i plina, kao što je ovaj autora dipl. ing. Miroslava Perića, mogu iznjedriti samo one nacije, njihova
gospodarstva i stručnjaci, koji imaju dugu tradiciju razvoja naftne industrije i koji stalno korespondiraju sa
najnovijim znanjima i postignućima u ovoj industriji. Tako je u ovaj Perićev rječnik, uz sav njegov i trud recenzenata,
te svih onih koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu objavljivanju, ugrađeno puno toga
što je stvarano stoljećima, pa, ne smijemo biti neskromni, i na našem tlu.
Prve naznake o spominjanju uporabe nafte na našem tlu datiraju već od 12. stoljeća, a vezane su uz napise
u kojima se govori o katranu, zemnom ulju i smoli, kamenom ulju i sličnim pojmovima. Tako se u tom
stoljeću u Dubrovniku spominje katran koji se prodaje među trgovcima. U zapisima iz 1391. godine spominje
se obitelj Čupor koja pavlinskom samostanu kraj Paklenice daruje „ terram Paklenz „ zemljište, što znaći
da se tu nalazila nafta – paklina. U dubrovačkim ljekarnama se u 15. stoljeću prodavao olio petrolio, a od
lijekova se spominju asphalt i petroleum.
Naftu u hrvatskoj književnosti prvi spominje 1569. godine Petar Zoranić u svojim „Planinama“. Prvi zapisi
o vađenju nafte na tlu današnje Hrvatske su iz 16. stoljeća, a objavio ih je Petri Andreae Mathioli u djelu
: „Commentarii in seks libros pedacii Dioscoridis Anazarbei de Medica materia” u Veneciji 1565. godine.
Autor navodi da se pissasfalt (nafta) vadi u Dalmaciji blizu Hvara te u Panoniji. U 17. stoljeću prirodni asfalt
se kopa u Vinišću kod Trogira, a sredinom 18. stoljeća u Paklini kod Vrgorca prirodni asfalt kopa se rudarskim
načinom. Godine 1788. budimpeštanski profesor kemije Jakob Winterl izvještava svoje Sveučilište o
prirodnom izvoru nafte uz potok Brodec kod međimurskog sela Peklenice.
Devetnaesto stoljeće prebogato je zbivanjima vezanim uz razvitak naftne industrije na našem tlu. U
drugoj polovici stoljeća započinje organizirano istraživanje i vađenje nafte na temelju zakona Austro –
Ugarske monarhije. Nafta se ručno vadi iz prirodnih izvora u Peklenici i Selnici (kod Murskog Središća) Mikleuški
(nedaleko Kutine) Bačindolu (kod Nove Gradiške) i drugdje. Prve dozvole za istraživanje „ zemne
smole „ (Peklenica, Mikleuška i Voloder) podijeljene su 1. kolovoza 1858. godine temeljem Općeg austrijskog
zakona, donijetog samo godinu dana ranije.
U franjevačkom samostanu u Cerniku (kod Nove Gradiške) čuva se iznimno važan dokument iz područja
naše naftne povijesti. Naime, 21. prosinca 1858. godine, u obližnjem mjestu Bačindolu, započela je
s radom tvornica u kojoj se manufakturno prerađivala nafta. Godinu dana kasnije, 1859., pukovnik E. Drake
započinje s industrijskom proizvodnjom u SAD-u.
Godine 1883. u Rijeci je započela s radom tada najmodernija i najveća rafi nerija u Austro – Ugarskoj
monarhiji, kapaciteta 60 000 tona koju je osobno pustio u rad car Franjo Josip II.
Od 1885. do 1918. godine na tlu Hrvatske proizvedeno je 7 500 tona nafte.
Sisačka rafi nerija započela je s radom 1927. godine. Između dva svjetska rata u Hrvatskoj su sagrađene
rafi nerije nafte u Zagrebu i Osijeku. Nadalje, dodijeljeno je tridesetak koncesija za istraživanje nafte do-