10.12.2012 Views

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

meander bar 501<br />

measurements-while-drilling, measurement while drilling<br />

nog toka (nalik slovu S). Meandri nastaju u riječnim<br />

dolinama malog nagiba kada je akumulacija (nanošenje)<br />

materijala veća od erozije, odnosno kada je<br />

bočna erozija intenzivnija od dubinske. Promjenom<br />

toka rijeke često nastaju u napuštenim meandrima<br />

riječna jezera i mrtvaje. (2) U oceanografi ji – devijacija<br />

putanje struje.<br />

meander bar – meandarski prud (sprud), v. point bar.<br />

meander lobe – meandarski jezik (režanj). Područje<br />

(dio) kopna, više ili manje izdignuto i jezičasta oblika,<br />

zatvoreno unutar riječnog meandra. Sinonim:<br />

tongue.<br />

mean permeability – srednja permeabilnost, v. average<br />

permeability.<br />

mean porosity – srednja poroznost, v. average porosity.<br />

mean reservoir pressure – srednji ležišni tlak, v. average<br />

reservoir pressure.<br />

mean sea level (MSL) – srednji nivo mora. Srednji nivo<br />

(visina) površine mora za sve stadije plime (cikluse<br />

plime i oseke) tijekom 19-godišnjeg perioda, obično<br />

određen prema jednosatnim opažanjima nivoa (visine)<br />

na otvorenoj obali mora ili na susjednim vodama<br />

koje slobodno komuniciraju s morem; pretpostavljeni<br />

ili stvarni nivo mora na srednjem položaju između<br />

srednje visoke vode (mean high water) i srednje niske<br />

vode (mean low water). Srednji nivo mora je prihvaćen<br />

kao reperni (referentni) nivo (datum plane) od<br />

kojeg se mjere visine i dubine. Sinonimi: geodetic sea<br />

level, sea level (v.).<br />

mean stress – srednje naprezanje. Algebarska sredina<br />

(srednja vrijednost) maksimalnih i minimalnih vrijednosti<br />

periodično promjenljivog naprezanja ili<br />

algebarska sredina triju glavnih naprezanja; v. principal<br />

stress.<br />

mean velocity curve – krivulja srednje brzine strujanja<br />

(vertikalne brzine strujanja), v. vertical-velocity curve.<br />

measured depth – (1) izmjerena dubina bušotine, v. logged<br />

depth. (2) dubina bušotine, v. well depth.<br />

measured pump intake setting depth – izmjerena<br />

dubina ugradnje dubinske pumpe. Stvarna dubina<br />

ugradnje dubinske pumpe u bušotini izmjerena duž<br />

kanala. Teoretski, u vertikalnom (neiskrivljenom) kanalu<br />

bušotine izmjerena dubina ugradnje pumpe je<br />

jednaka vertikalnoj dubini ugradnje.<br />

measured reserves – izmjerene rezerve. Prema klasifi<br />

kaciji Rudarske uprave SAD (US Bureau of Mines)<br />

– kategorija pridobivih rezervi koje su izračunane<br />

prema parametrima detaljnog ispitivanja bušotina (s<br />

točnošću do 20%). Približno odgovaraju kategorijama<br />

A i B u klasifi kacijskom sustavu bivšeg Sovjetskog<br />

Saveza.<br />

measure electrode – mjerna elektroda. U elektrokarotaži<br />

bušotina – elektroda sonde za otporsku elektrokarotažu<br />

(resistivity log sonde) za mjerenje električnog<br />

potencijala (electric potential) formacije (za<br />

razliku od strujne elektrode, current electrode).<br />

measure in – mjeriti dubinu bušotine prema spuštenim<br />

cijevima. Registracija dubine bušotine brojenjem<br />

pojedinačnih cijevi ili mjerenjem duljine čeličnom<br />

vrpcom svake bušaće šipke ili cijevi spuštene u bušotinu.<br />

measurement of capillary pressure by mercury<br />

injection – mjerenje kapilarnog tlaka injektiranjem<br />

žive, v. capillary-pressure measurement by mercuryinjection<br />

method.<br />

measurements-while-drilling, measurement while<br />

drilling (MWD) – dubinska telemetrija (dubinska mjerenja)<br />

u procesu bušenja. Mjerenja u kanalu bušotine<br />

niza parametara stanja bušotine tijekom procesa<br />

bušenja – tlaka, temperature, gama-zračenja formacije,<br />

električne otpornosti (specifi čnog električnog<br />

otpora) formacije, devijacije i azimuta kanala bušotine,<br />

brzine bušenja, opterećenja na bušaće dlijeto<br />

i zakretnog momenta dlijeta. Dubinski telemetrijski<br />

sklop (električni, elektromagnetski, nuklearni, akustički<br />

i mehanički karotažni sustavi za MWD) sastoji<br />

se od senzora ugrađenih u nemagnetičnoj teškoj<br />

šipki (koja se nalazi blizu bušaćeg dlijeta). Sklopovi<br />

mogu izdržati velika opterećenja, udarce i vibracije<br />

te relativno visoke temperature. Električna energija<br />

se dubinskom mjernom sustavu osigurava kompletom<br />

baterija (u tom slučaju se informacije zapisuju<br />

i pohranjuju u mikroprocesoru u kanalu bušotine, a<br />

podaci se vade kada se teška šipka izvuče na površinu<br />

i prenose u računalo u karotažnoj jedinici na daljnju<br />

obradu) ili pogonskom turbinom (kod tipičnog<br />

MWD-sustava – podaci mjerenja se šalju direktno<br />

na površinu impulsima koji se telemetrijski prenose<br />

kroz stupac isplake u bušaćim šipkama i obrađuju u<br />

zavisnosti od dubine ili vremena). Informacije dobivene<br />

dubinskim mjerenjem se prikazuju i prate na<br />

lokaciji bušotine preko video monitora smještenih<br />

u karotažnoj jedinici (ili na drugom mjestu kod bušaćeg<br />

postrojenja), a mogu se također prenositi do<br />

udaljenih mjesta gdje stručnjaci mogu pratiti proces<br />

bušenja i njime upravljati.<br />

Tehnologija dubinskih mjerenja u procesu bušenja<br />

je danas važna metoda za procjenu formacije budući<br />

da je klasična karotaža bušotine nakon završetka<br />

bušenja često opterećena pogreškama zbog nepravilne<br />

geometrije kanala bušotine, prodora fi ltrata<br />

bušaće isplake u poroznu formaciju, promjene stanja<br />

zone kanala bušotine i drugih faktora. Također,<br />

karotaža nakon završetka bušenja produljuje i znatno<br />

poskupljuje izradu bušotina, a u kosim bušotinama<br />

(s kutom otklona smjera kanala bušotine od<br />

vertikale većim od 45°) i horizontalnim bušotinama<br />

mjerenja su otežana i katkada neizvediva. Podaci<br />

gama-zračenja, električne otpornosti i poroznosti<br />

formacije dobiveni na taj način se uobičajeno rabe<br />

kao dopuna ili zamjena za konvencionalnu karotažu<br />

pri procjenama formacije i geološkim korelacijama<br />

u operacijama s visokim rizicima i troškovima. Procjena<br />

formacije MWD-metodom, prema tome, ima<br />

više prednosti u odnosu na konvencionalnu karotažu<br />

– (a) pouzdanija procjena svojstava formacije<br />

(budući da se MWD-metodom dobiju podaci ubrzo<br />

nakon što je dlijeto probušilo formaciju, utjecaji<br />

prodora isplačnog fl uida u formaciju su reducirani<br />

i time podaci pouzdaniji); (b) mogućnost primjene<br />

u orijentirano izbušenim bušotinama s velikom<br />

devijacijom kanala (u kojima je često skupo i teško<br />

izvesti konvencionalnu karotažu zbog velikog kuta<br />

otklona kanala bušotine od okomice, katkada i do<br />

80°, pa su u takvim okolnostima MWD-podaci jedini<br />

permanentan zapis uvjeta u kanalu bušotine, što je<br />

osobito važno u slučaju kada se bušotina mora napustiti<br />

zbog mehaničkih razloga), i (c) veća gustoća<br />

uzoraka (razmak elektroda i manja brzina bušenja<br />

osiguravaju veliki broj uzoraka po metru bušenja, a

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!