Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

porosity capacity
(b) unutarčestična poroznost (pore unutar pojedinačnih
čestica ili zrna stijene, intraparticle porosity);
(c) međukristalična ili interkristalna poroznost (porni
prostor između kristala stijene, intercrystalline porosity);
(d) moldička ili kalupna poroznost (poroznost
formirana otapanjem pojedinih zrna ili kristala stijene,
moldic porosity); (e) fenestralna poroznost (primarne
pore koje su veće od šupljina sa zrnskom potporom,
fenestral porosity); (f) pukotinska poroznost
(poroznost formirana plošnim lomovima u stijeni,
fracture porosity), i (g) kavernozna poroznost (velike
pore formirane različitim otapanjem cemenata i zrna
u stijeni, vug porosity, vuggy porosity).
Na veličinu poroznosti utječe niz faktora: (a) jednoličnost
veličine (sortiranost) zrna (ovisi o dijapazonu
promjera zrna materijala stijene, tipu i trajanju
sedimentacije. Ako su, na primjer, s velikim zrnima
pijeska u stijeni izmiješane sitne čestice silta ili gline,
odnosno, ako je stijena zaglinjena, efektivna poroznost
će biti znatno smanjena); (b) stupanj cementacije
(konsolidacije) stijene (proces ispunjavanja
pora mineralnim materijalom, npr. karbonatima, željeznim
sulfi dima, limonitom, hematitom, kalcijskim
sulfatom i dr. – izrazito konsolidirani pješčenjaci imaju
nisku poroznost, a meke, nekonsolidirane stijene
visoku); (c) kompakcija (zbijanje) stijene tijekom i
nakon sedimentacije (kompakcijom se pore zatvaraju,
iz njih se istiskuje fl uid, čime čestice postaju
bliže jedna drugoj). Kompakcija ima znatan utjecaj
na poroznost fi nozrnastih stijena, ali je zanemariva
u gustim pješčenjacima i konglomeratima. Općenito,
starije, dublje stijene imaju manju poroznost,
iako postoje iznimke; (d) način pakiranja (slaganja)
zrna (teoretska poroznost za kubično pakiranje zrna
jednaka je 47,6%, a za romboedarsko pakiranje je
znatno manja – 26%, stvarna poroznost je, naravno,
manja od teoretske zbog nepravilnosti veličine zrna,
zaglinjenosti i cementacije ili konsolidacije stijene).
Poroznost stijene se može direktno kvantitativno
mjeriti na cilindričnim uzorcima jezgara. Za njeno
određivanje potrebno je izmjeriti dva od tri parametra
stijene – (a) volumen pora, (b) volumen zrna
skeleta stijene, i (c) ukupan volumen stijene. Poroznost
se zatim defi nira kao omjer volumena pora i
ukupnog volumena stijene, kao razlika ukupnog
volumena i volumena zrna podijeljena ukupnim
volumenom i kao volumen pora podijeljen zbrojem
volumena pora i volumena zrna skeleta stijene.
Poroznost većine sedimentnih stijena je općenito
manja od 50%. Pješčenjaci i karbonati su uobičajene
ležišne stijene s visokom poroznošću – u pješčenjacima
ona često varira od 8 do 40% (sa srednjom vrijednošću
u svijetu blizu 18% – ležišta s poroznošću manjom
od 8% obično imaju vrlo nisku permeabilnost
i njihova razrada i eksploatacija uglavnom nije ekonomična),
a u karbonatima (vapnencima i dolomitima)
od 5 do 25% (obično od 3 do 15% sa srednjom
vrijednošću 8%). Poroznost šejla je vrlo visoka (oko
40%), ali ta poroznost nije efektivna (nekoliko ležišta
ugljikovodika u šejlu koja se iskorištavaju proizvode
iz sustava pukotina s poroznošću oko 1 do 4%). Poroznost
naftnih ležišta je najčešće između 10 i 25% i
općenito se klasifi cira kao: (a) neznatna, ako je manja
od 5% (negligible porosity); (b) slaba, ako je između
5 i 10% (poor porosity); (c) prihvatljiva, ako je između
646
porosity measurement
10 i 15% (fair porosity); (d) dobra, ako je između 15 i
20% (good porosity), i (e) vrlo dobra, ako je između 20
i 25% (very good porosity).
porosity capacity – kapacitet poroznosti, volumenski
kapacitet. Zbroj umnožaka poroznosti (izražene u dijelovima
jedinice) i efektivne debljine ležišta (u metrima
ili stopama). Sinonim: volume capacity.
porosity cutoff – minimalna poroznost. Minimalna vrijednost
poroznosti ležišta koja se rabi za defi niranje
donje granice ekonomične produktivnosti ležišta
(poroznost ispod koje nema proizvodnje iz ležišta)
i efektivne debljine ležišta. Za pješčenjake se često
uzima 6 do 8% kao minimalna vrijednost poroznosti,
a za karbonate 4 do 5%. Određuje se iz korelacije
permeabilnosti i poroznosti jezgara prema vrijednostima
minimalne apsolutne permeabilnosti (a ne
obratno!). Sinonim: cutoff porosity; v. cutoff , permeability
cutoff .
porosity determination – određivanje poroznosti, v.
porosity measurement.
porosity exponent – eksponent poroznosti, faktor cementacije,
v. cementation factor.
porosity feet – kapacitet poroznosti. Umnožak poroznosti
(izražene u dijelovima jedinice) i efektivne
debljine (u stopama, odnosno metrima) ležišta zasićenog
ugljikovodicima.
porosity log – (1) karotaža poroznosti, v. porosity logging.
(2) dijagram karotaže poroznosti. Generički termin
za krivulje karotaže bušotina (well log) koje se
lako mogu postaviti u odnos s poroznošću formacije
– krivulje zvučne ili akustičke karotaže (sonic log),
karotaže gustoće (density log), neutronske karotaže
(neutron log), i neutronske karotaže po epitermičkim
neutronima (epithermal-neutron log). Sinonim: porosity-type
log; v. porosity logging.
porosity logging – karotaža poroznosti. Tip karotaže
bušotina s kojim se može procijeniti poroznost formacije
kada je poznata njena litologija i svojstva slojnih
fl uida (ako su nepoznati i litologija i poroznost,
tada se mogu primijeniti kombinacije od dviju ili više
metoda karotaže). Poroznost se često može očitati
neposredno na dijagramu karotaže poroznosti (nakon
što se izvrše odgovarajuće korekcije). Postoje
tri osnovna tipa karotaže poroznosti: (1) akustička
(zvučna) karotaža (v. sonic logging); (2) karotaža gustoće
(v. density logging), i (3) neutronska karotaža (v.
neutron logging), odnosno kompenzirana neutronska
karotaža (v. compensated neutron log).
porosity measurement – mjerenje poroznosti. Poroznost
stijena se mjeri u laboratorijima posebnim
uređajima (porozimetrima) na očišćenim (ekstrahiranim)
uzorcima jezgara – cilindričnim uzorcima malih
dimenzija (plugs) ako su stijene konsolidirane i s
međuzrnskom (intergranularnom) poroznošću ili velikim
uzorcima ako su stijene karbonatne s kavernama,
šupljinama otapanja ili pukotinama (poroznost
skeleta takvih stijena se mjeri na malim uzorcima).
U laboratorijskim mjerenjima se općenito i nužno
određuju sljedeći osnovni parametri uzoraka stijena
– ukupan volumen (bulk volume), porni volumen
(pore volume) i volumen zrna (grain volume), te ukupna
gustoća stijene i fl uida (bulk density), gustoća
zrna (grain density) i masa suhog (očišćenog) uzorka
(dry mass). Tipičan postupak mjerenja poroznosti
se sastoji od: (a) uklanjanja tekućih faza iz uzoraka