Englesko hrvatski enciklopedijski rječnik istraživanja i ... - Ina

earing cage
habanje kugličnog ležaja (kod dlijeta većeg promjera
se rabi kuglični ležaj). U standardnoj izvedbi se
svi ležajevi podmazuju bušaćim (isplačnim) fl uidom
(kada se kao isplačni fl uid rabi plin, tada se primjenjuju
modifi cirana dlijeta s prolaznim kanalima koji
omogućuju strujanje dijela plina kroz ležajni sklop).
Ležajni sklop žrvanjskih dlijeta (koji ima srednju cijenu
koštanja) sastoji se od hermetičnih ili zabrtvljenih
ležajeva (sealed bearings) s brtvljenjem mašću. S
habanjem dlijeta brtvljenje može popustiti i u ležaj
može ulaziti bušaći fl uid i time ubrzati njegovo habanje.
Najnapredniji ležajni sklop (i znatno skuplji)
žrvanjskih dlijeta je klizni ležaj (journal bearing).
Prednost tog tipa ležaja je u velikom povećanju kontaktne
površine preko koje se opterećenje na dlijeto
(weight on bit) prenosi na žrvnjeve. Klizni ležajevi zahtijevaju
efi kasno brtvljenje mašću i specijalni materijal
izrade. Iako su dlijeta s kliznim ležajevima znatno
skuplja, može se, zbog duljeg trajanja, uštedjeti dio
vremena koje bušaće postrojenje troši na operacije
spuštanja i izvlačenja bušaćih alatki.
bearing cage – kavez ležaja, v. cage, 3.
bearing capacity – nosivi kapacitet, nosivost. Maksimalno
opterećenje (maximum load) po jedinici površine
koje tlo može sigurno izdržati bez pojave slijeganja u
njemu; v. ultimate bearing capacity.
Beaufort scale – Beaufortova skala. Uvjetna skala koju
je predložio britanski admiral F. Beaufort (1806. godine),
za vizualnu procjenu sile (brzine) vjetra u stupnjevima
prema njegovom djelovanju na predmete
na površini. Svjetska meteorološka organizacija je
1963. godine prihvatila skalu od 12 stupnjeva (od
nultog stupnja koji odgovara stanju bez vjetra do 12.
stupnja koji odgovara uraganu ili orkanu – za veće
brzine vjetra su uvedeni stupnjevi od 13 do 17); v.
Beaufort wind scale, Beaufort scale of waves.
Beaufort scale of waves – Beaufortova skala valova.
Hidrometeorološka skala za vizualno utvrđivanje
visine valova na otvorenim morima koja je temeljena
na Beaufortovoj skali jakosti vjetra (Beaufortovoj
skali vjetrova – v. Beaufort wind scale). Skala valova
sadržava skup brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0
do 9, pri čemu svaka vrijednost (stupanj) odgovara
određenoj vrijednosti (stupnju) jakosti (intenziteta)
vjetra po Beaufortovoj skali vjetrova i srednjoj visini
valova s opisom karakterističnog stanja mora. Karakteristike
pojedinih brojčanih oznaka Beaufortove
skale valova su: (a) stupanj skale valova 0 (odgovara
stupnju jakosti vjetra 0 na Beaufortovoj skali vjetrova),
označava zrcalno mirno (calm, glassy) more – površina
mora je mirna i glatka poput zrcala; (b) stupanj
skale valova 1 (odgovara stupnjevima jakosti vjetra 1
i 2 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava namreškano
(rippled) more – pojavljuju se mali valići (srednje
visine do 0,3 metra ili 1 stope), ali bez pjenastih
krijesta; (c) stupanj skale valova 2 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 3 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava
mirno (smooth) more – pojavljuju se mali i još
uvijek kratki, ali izrazitije formirani valovi (srednje
visine od 0,3 do 0,6 metara ili 1 do 2 stope), krijeste
imaju staklasti izgled; (d) stupanj skale valova 3 (odgovara
stupnju jakosti vjetra 4 na Beaufortovoj skali
vjetrova), označava blago (slight) more – nastaju veći
valovi (srednje visine od 0,6 do 1,2 metra ili 2 do 4
stope), na valnim krijestama se pojavljuju mjestimič-
88
Beaufort wind scale
no bjeline (bijeli mačići), čuje se isprekidano šuštanje
mora; (e) stupanj skale valova 4 (odgovara stupnju
jakosti vjetra 5 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava
umjereno (moderate) more – stvaraju se valovi
s mnogo bjelina (srednje visine od 1,2 do 2,4 metra
ili 4 do 8 stopa), mogućnost prskanja, šum mora
nalikuje muklom žamoru; (f) stupanj skale valova 5
(odgovara stupnju jakosti vjetra 6 na Beaufortovoj
skali vjetrova), označava valovito ili uzburkano (rough)
more – valovi (srednje visine od 2,4 do 4 metra
ili 8 do 13 stopa) propinju se, bjelina je neprekinuta,
pjena s krijesta se katkada otpuhuje kao vodena
prašina, čuje se neprekinuti žamor valova; (g) stupanj
skale valova 6 (odgovara stupnjevima jakosti
vjetra 7 i 8 ili 7, 8, i 9 na Beaufortovoj skali vjetrova),
označava vrlo valovito ili vrlo uzburkano (very rough)
more – valovi su visoki (srednje visine od 4 do 6 metara
ili 13 do 20 stopa) s velikim bjelinama, pjena se
otpuhuje u gustim prugama, počinje valjanje mora,
a njegov šum zvuči poput mukle huke; (h) stupanj
skale valova 7 (odgovara stupnju jakosti vjetra 10 ili
9 i 10 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more
s visokim valovima ili visoko (high) more – veliki valovi
(srednje visine od 6 do 9 metara ili 20 do 30 stopa)
propinju se, krijeste valova su duge i pjenušave i
neprekidno se ruše, mnogo pjene je otpuhnuto pa
morska površina poprima bjeličasti izgled, valovi se
teško i udarno valjaju, vidljivost je smanjena; (i) stupanj
skale valova 8 (odgovara stupnju jakosti vjetra
11 na Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s
vrlo visokim valovima ili vrlo visoko (very high) more
– valovi su tako visoki (srednje visine od 9 do 13,5
metara ili 30 do 45 stopa) da brodovi male i srednje
veličine povremeno nestaju iz vida, vjetar otpuhuje
krijeste, površina mora je potpuno prekrivena gustim
prugama pjene, zrak je toliko ispunjen pjenom
i morskom prašinom da je vidljivost ozbiljno ograničena,
valjanje valova stvara tutnjavu; (j) stupanj
skale valova 9 (odgovara stupnju jakosti vjetra 12 na
Beaufortovoj skali vjetrova), označava more s izuzetno
visokim valovima ili izuzetno visoko (phenomenal)
more – valovi (srednje visine preko 13,5 metara ili 45
stopa) uzajamno se križaju iz raznih i nepredvidivih
smjerova i katkada se mogu djelomično rušiti, zrak
je pun pjene i morske prašine pa je more potpuno
bijelo i vidljivost je ozbiljno smanjena.
Beaufort scale of winds – Beaufortova skala vjetrova, v.
Beaufort wind scale.
Beaufort wind force scale – Beaufortova skala jakosti
vjetra, v. Beaufort wind scale.
Beaufort wind scale – Beaufortova skala vjetrova, Beaufortova
skala jakosti (brzine) vjetra. Skala (ljestvica)
jakosti (intenziteta) vjetrova (wind scale) koja se primjenjuje
u meteorologiji i pomorstvu i predstavlja
moderniziranu verziju skale koju je razradio britanski
admiral Francis Beaufort početkom 19. stoljeća
za potrebe britanske ratne mornarice. Skala je skup
brojčanih oznaka (stupnjeva) od 0 do 17 i odgovarajućih
raspona vrijednosti brzina vjetra u čvorovima
(nautičkim miljama na sat), km/h ili m/s te opisom
pojava i djelovanja vjetrova na moru i kopnu. Za
praktične svrhe se rabi samo raspon od 0 do 12 (budući
da se vrijednosti od 13 do 17 ne mogu vizualno
ili na neki drugi način odrediti bez instrumenata;
također, vjetrovima u tom rasponu nisu dodijeljeni