Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Poglavlje 9.— Reformacije u Švicarskoj<br />
U izboru oruđa da se. sprovede reforma u crkvi vidimo isti božanski plan kao i pri<br />
osnivanju crkve. Božanski učitelj ostavio je po stra-ni zemaljske velikaše, plemiće i bogate,<br />
koji su navikli da od ljudi primaju hvalu i po”štovanje. Ispunjeni osjećajem nadmoćnosti,<br />
oni nisu: mogli da saosjećaju sa svojim bližnjima niti da postanu suradnici poniznog<br />
Nazlairećanina. Nenaučenim galilejskim ribarima bio je upućen poziv: „Hajdete za mnom, i<br />
načinit ću vas lovcima ljudi.” Matej 4, 19. To su bili ponizni ljudi, voljni da se poučavaju.<br />
Što su manje bili pod utjecajem lažnog učenja svog vremena, to ih je Krist mogao uspješnije<br />
poučavati i pripremati za svoju službu. Tako je bilo i u dane velike reformacije. Glavni<br />
reformatori su bili ljudi iz naroda — ljudi koji nisu bili obuzeti željom za čašću i religioznim<br />
fanatizmom svoga vremena. Bog se služi poniznim oruđima da postigne velike uspjehe.<br />
Tada se slava ne pripisuje ljudima nego Onome koji radi preko njih da „hoće i učine što je<br />
njemu ugodno”. {VB 142.1}<br />
Nekoliko sedmica poslije Luterovog rođenja u kolibi jednog saskog rudara, rodio se<br />
Ulrih Cvingli u kućici jednoga pastira u Alpama. Cvinglijeva okolina u njegovom<br />
djetinjstvu i njegov prvi odgoj bili su dobra priprema za njegovu kasniju misiju. Odgojen<br />
usred prizora veličanstvene prirodne ljepote, bio je prožet osjećanjem moći, veličine i<br />
veličanstva Božjega. Historija junačkih djela njegovih sunarodnika zapalila je njegove<br />
mladenačke težnje. Od svoje pobožne bake slušao je svete priče koje je ona napabirčila iz<br />
biblijske historije i crkvenih predanja. Sa velikim interesovanjem slušao je o djelima<br />
patrijaraha i proroka, o pastirima koji su pasli stada; na palestinskim brežuljcima, gdje su<br />
anđeli razgovarali s njima o Djetetu iz Betlehema i o Čovjeku sa Golgote. {VB 142.2}<br />
Isto kao i Hans Luter, tako je i Cvinglijev otac želio da školuje sina, i dječak je morao<br />
rano napustiti svoj redni kraj. Njegovo je napredovanje bilo tako brzo da se uskoro postavilo<br />
pitanje: gdje da se za njega nađe učitelj koji bi bio sposoban da ga poučava. Kad mu je bilo’<br />
trinaest godina, pošao je u Bern gdje je tada postojala najbolja škola u Švicarskoj. Tu se<br />
pojavila opasnost ‚koja je prijetila da pokvari njegovu budućnost. Monasi su ga, naime,<br />
stalno nagovarali da slupi u samostan. Dominikanci i franjevci su se takmičili tko će<br />
zadobiti veću naklonost naroda. To su željeli postići bogatstvom i ukrasima svojih crkava,<br />
sjajem svojih ceremonija, privlačnošću slavnih relikvija i čudotvornih slika. {VB 143.1}<br />
Bernski dominikanci su vidjeli da će ukoliko budu mogli pridobiti tog mladog učenika,<br />
osigurati dobitak i čast. Njegova neobična mladost, njegov urođeni dar kao govornika pisca,<br />
njegov talenat za glazbu i poeziju bili bi utjecajniji nego sav njihov sjaj i raskoš da privuku<br />
narod njihovoj crkvi i da povećaju prihode reda. Lukavstvom i laskanjem nastojali su da<br />
pridobiju Cvinglija da stupi u njihov samostan. Luter kao student bio se zakopao u ćeliju<br />
samostana; on bi bio izgubljen za čovječanstvo da ga Božje proviđenje nije odavde izbavilo.<br />
Cvingli nije smio ići putem iste opasnosti. Njegov otac je bio obavješten Božjim<br />
100
Change language