Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
u historiji koji pokazuje da obrazovanost nije zaštita protiv vjerske nesnošljivosti i<br />
progonstva. {VB 188.1}<br />
Jednom svečanom i javnom ceremonijom Francuska je otpočela progonstvo i potpuno<br />
uništenje protestantizma. Svećenici će zahtijevati da uvreda nanijeta nebu odbacivanjem<br />
mise mora da bude okajana krvlju, i da kralj mora, u interesu svoga naroda, javno odobriti<br />
ovo barbarsko djelo. {VB 188.2}<br />
Dvadeset i prvi siječanj 1535. godine bio je određen za tu užasnu ceremoniju. U tu svrhu<br />
podstreknuta su praznovjerna strahovanja i slijepa mržnja cijeloga naroda. Pariške ulice bile<br />
su pune ljudi, koji su došli iz cijele okoline. Dan je trebao da započne veličanstvenom i<br />
sjajnom procesijom. „Kuće kraj kojih je trebala da prođe procesija bile su okićene crnim<br />
zastavama, a tu i tamo podignuti su oltari. Pred svim vratima gorjele su baklje u čast „svetog<br />
sakramenta”. Još prije svanuća formirala se povorka pred kraljevim dvorcem. Na čelu<br />
procesije su nošene zastave i križevi pojedinih župa. Za njima su išli građani po dvojica u<br />
redu sa gorućim bakljama u ruci.” Za njima su išla četiri monaška reda, svaki u svoioj<br />
posebnoj nošnji. Zatim je dolazila velika zbirka čuvenih relikvija. Za njorn su jahali crkveni<br />
velikodostojnici u svojim. purpurnim i skerletnim haljinama, ukrašenim dragim kamenjem<br />
— sjajna i blistava povorka! {VB 188.3}<br />
„Hostiju je nosio pariški biskup pod veličanstvenim baldahinom, koji su držala četiri<br />
kneza Francuske... Iza hostije išao je kralj... Fransoa I tog dana nije nosio ni krune ni<br />
kraljevskog odijela.” „Gologlav, oborena pogleda, sa zapaljenom svijećom u ruci”, kralj<br />
Francuske pojavio se kao pokajnik.”175 Pred svakim oltarom pokorno se poklonio, ne zbog<br />
grijeha koji su oskvrnili njegovu dušu, ne zbog nevine krvi koja je okaljala njegove ruke,<br />
već zbog smrtnog grijeha svojih podanika koji su se usudili da ustanu protiv mise. Iza njega<br />
išla je kraljica, a potom državni velikodostojnici, također u redu, dva po dva, i svaki sa<br />
zapaljenom svijećom. {VB 189.1}<br />
Kao dio službe tog dana, sam kralj je održao govor u velikoj dvorani biskupske palate<br />
višim činovnicima svoga kraljevstva, Stupio je pred njih žalosna lica i dirljivom rječitošću<br />
oplakivao je „izopačenost bogohulnih, dan žalosti i sramote”, koji je došao na narod. Tada<br />
je pozvao svakog vjernog podanika da pomogne da se istrijebi opasno i štetno:<br />
krivovjerstvo, koje prijeti da uništi Francusku. „Kao što je istina, gospodo, da sam ja vaš<br />
kralj”, rekao je on, tako „kad bih znao da je jedan od mojih udova zaražen ovom mrskom<br />
trulošću, dao bih ga odsjeći... Još više: kad bih. vidio jedno od svoja djece time oskvrnjeno,<br />
ne bih ga! poštedio... Ja bih ga sam predao i žrtvovao Bogu.” Suze su ugušile njegov glas, a<br />
čitav je zbor plakao i jednodušno klicao.” „Živjet ćemo i umrijet ćemo za katoličku<br />
religiju!”176 {VB 189.2}<br />
Strašna se tama spustila na narod koji je odbacio istinu. Milost Božja, izvor spasenja za<br />
sve ljude, se otkrila, ali Francuska, pošto je vidjela njenu moć i njen posvećujući utjecaj,<br />
pošto su hiljade njih bili osvojeni njenom božanskom ljepotom; pošto su gradovi i zaseoci<br />
135
Change language