Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
34. godine poslije Krista, Isus je najprije lično, a zatim preko svojih učenika slao evanđeoski<br />
poziv naročito Jevrejima. Kad su apostoli pošli da objave radosnu vijest o carstvu, Isus im je<br />
dao uputstvo: „Na put neznabožački ne idite, i u grad samarićanski ne ulazite; nego idite k<br />
izgubljenim ovcama doma Izraelova.” Matej 10, 5. 6. {VB 268.2}<br />
„A u polovini nedjelje ukinut će žrtvu i prinos.” Godine 31. poslije Krista, tri i po godine<br />
nakon svog krštenja, Spasitelj je bio razapet. Sa velikom žrtvom, prinijetom na Golgoti,<br />
završio se period prinošenja žrtava, koje su u toku od četiri tisuće godina ukazivale na<br />
buduće Božje Jagnje. Sada je sjenka postala stvarnost, i zato je trebalo da prestanu sve žrtve<br />
i prinosi ceremonijalnog zakona. {VB 268.3}<br />
Sedamdeset nedjelja, ili 490 godina, određenih Jevrejima, ističu, kao što smo vidjeli, 34.<br />
godine poslije Krista. U to vrijeme, odlukom jevrejskog Sinedriona, ovaj je narod konačno<br />
odbacio evanđelje kamenovanjem Stjepana i progonjenjem. Kristovih sljedbenika. Otada se<br />
vijest spasenja nije više ograničavala na izabrani narod, već se počela objavljivati cijelom<br />
svijetu. Učenici, koji su zbog progonstva morali pobjeći iz Jeruzalema, „prolazili su<br />
propovijedajući riječ”. „Filip, spavši u grad samarijanski, propovijedaše im Krista.” Petar,<br />
vođen od Boga, otkrio je evanđelje kapetanu iz Cezareje, pobožnom Korneliju; a revni<br />
Pavao, koji je bio pridobijen za Kristovu vjeru, dobio je nalog da odnese radosnu vijest<br />
„daleko neznabošcima”. (Djela 8, 4. 5; 22, 21.) {VB 268.4}<br />
Tako se svaki dio ovog velikog proročanstva jasno ispunio. Sedamdeset godina, koje su<br />
bez ikakve sumnje otpočele 457. godine prije Krista, završile su se 34. godine poslije Krista.<br />
Polazeći od navedenog datuma, nije teško naći svršetak 2300 dana. Ako sedamdeset<br />
sedmica ili 490 dana odsječemo od 2300 dana, ostaje nam još 1810 dana. Po svršetku 490<br />
dana, ima još da se ispuni 1810 dana. Računajući od 34 godine poslije Krista, preostalih<br />
1810 godina dosežu do 1844. godine. Prema tome, 2300 dana iz Danijela 8, 14 svršavaju se<br />
1844. godine. Poslije isticanja tog velikog proročkog vremena, po svjedočanstvu Božjeg<br />
anđela, „svetinja će se očistiti”. Na taj način bilo je tačno utvrđeno vrijeme očišćenja<br />
svetinje, koji je događaj, kako se općenito vjerovalo, imao da nastupi u vrijeme drugog<br />
Kristovog dolaska. {VB 270.1}<br />
Miler i njegovi suradnici vjerovali su u početku da će 2300 godina isteći u proljeće 1844.<br />
godine, dok je proročanstvo upućivalo na jesen iste godine. Krivo razumijevanje ove tačke<br />
prouzrokovalo je razočarenje i uznemirenje kod onih koji su prihvatili prvi datum kao<br />
vrijeme Kristovog dalaska. Ali to nije ništa utjecalo na snagu dokaza da se 2300 dana<br />
savršavaju 1844. godine, i da će se tada zbiti veliki događaj očišćenja svetinje. {VB 270.2}<br />
Kada se bio predao proučavanju Svetog pisma da bi dokazao da je ono Božje otkrivenje,<br />
Miler ni najmanje nije očekivao da će ga to dovesti do zaključka do kojega je sada došao.<br />
On je i sam jedva mogao vjerovati u rezultat svoga istraživanja. Ali biblijski dokaz bio je<br />
tako jasan i jak da ga nije mogao odbaciti. {VB 270.3}<br />
197
Change language