Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
tačno onako kako je proročanstvo to predskazalo. „U uskoj vezi s ovim zakonima protiv<br />
religije je i zakon koji svodi bračnu vezu — najsvetiji zavjet između dva ljudska bića, čija je<br />
stalnost neophodno’ potrebna za očuvanje društva — na stepen običnog privremenog<br />
građanskog ugovora, koji mogu dvije osobe po volji sklopiti ili raskinuti. Da su demoni<br />
postavili sebi za cilj da unište sve što je časno, lijepo i trajno u porodičnom životu, i da<br />
uspostave zlo, koje će prelaziti iz naraštaja u naraštaj, ne bi mogli pronaći bolji plan negoli<br />
da oduzmu čast braku. Sofija Arnold, glumica čuvena po svojoj duhovitosti, nazvala je<br />
slobodan brak sakramentom bluda”. {VB 223.4}<br />
„Gdje i Gospod naš bi razapet”. Otkrivenje 11, 8. Ovaj detalj proročanstva se također<br />
ispunio u Francuskoj. Ni u jednoj zemlji nije se upadljivije otkrio duh neprijateljstva protiv<br />
Krista. Nigdje nije istina naišla na ogorčenije protivljenje nego ovdje. Progonstvima koja je<br />
podizala protiv svjedoka evanđelja, Francuska je raspela Krista u ličnosti njegovih<br />
učenika. {VB 224.1}<br />
Vjekovima se prolivala krv svetaca. Dok su valdenžani Pijemonta davali svoj život „za<br />
riječ Božju i za svjedočanstvo Isusa Krista”, francuski albigenzi podnosili su iste žrtve zbog<br />
istih uzroka. U danima reformacije njeni sljedbenici su pogubljivani poslije strašnih muka.<br />
Kralj i plemstvo, žene visokog roda i nježne djevojke, ponos i vitezovi nacije, naslađivali su<br />
se samrtnim patnjama Kristovih mučenika. Hrabri hugenoti prolijevali su svoju krv na<br />
mnogim ratnim poljima, boreći se za ono što je najdraže ljudskom srcu: za slobodu savjesti.<br />
Protestanti su stavljeni izvan zakona; njihove su glave ucjenji-vane, i bili su progonjeni kao<br />
divlje zvijeri. {VB 224.2}<br />
„Crkvom pustinje” naziva se mali broj potomaka starih kršćana, koji su postojali u<br />
Francuskoj u osamnaestom vijeku i krili se po planinama juga da bi sačuvali vjeru svojih<br />
otaca. Ako su se noću usuđivali sastajati u planinama ili usamljenim pustarama, progonili su<br />
ih vojnici Luj a XIV i odvodili na doživotnu robiju na galijama. Najbolji, najplemenitiji i<br />
najobrazovaniji Francuzi bili su često oki vani zajedno sa razbojnicima i ubicama, trpeći<br />
najstrašnije muke. Drugi, s kojima se postupalo malo čovječnije, bili su hladnokrvno<br />
strijeljani kada su, nenaoružani i nemoćni, padali na koljena da se mole. Stotine starih ljudi,<br />
nezaštićenih žena i nevine djece ubijeno je na mjestu gdje su se sakupljali. Tko bi prolazio<br />
obroncimam planina ili kroz šume gdje su se ovi ljudi obično sakupljali nailazio bi „na<br />
svaka četiri koraka na lješeve u travi ili na mrtva tijela obješena na drvetima”. Njihova<br />
zemlja, opustošena mačem, sjekirom i lomačama, „bila je pretvorena u veliku, mračnu<br />
pustinju”. „Ove strahote nisu se događale u nekoj tamnoj prošlosti već u vrijeme sjajne<br />
vladavine Luj a XIV; u vijeku kada se nauka gajila, kada je literatura cvjetala i kada su<br />
teolozi dvora i prijestonice bili obrazovani i rječiti, i gradili se krotkima i ljubaznima. {VB<br />
224.3}<br />
Ali najcrnje nedjelo u crnoj listi zločina, najstrašnije pakleno djelo koje je historija<br />
zabilježila, bio je bartolomejski pokolj. Svijet se još uvijek sa zgražavanjem i užasom sjeća<br />
161
Change language