Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
prikrivena drvećem i nadvijenim stijenama, koje su usamljenost činile potpunijom. Mali<br />
skupovi, napuštajući grad raznim ulicama, odlazili su neopaženo tamo. U tom zabačenom<br />
mjestu čitala se i objašnjavala Biblija. Ovdje su protestanti Francuske prvi put proslavili<br />
večeru Gospodnju. Iz ove crkve kasnije su izašli mnogi vjerni evanđelisti. {VB 185.2}<br />
Kalvin se još jednom vratio u Pariz. Ni sada nije mogao napustiti nadu da će cijela<br />
Francuska kao nacija prihvatiti reformaciju. Ali u svome radu nailazio je skoro svuda na<br />
zatvorena vrata. Propovijedati evanđelje značilo je ići ravno na lomaču. Ove okolnosti su ga<br />
nagnale da se odlučio da ode u Njemačku. Čim je prešao granicu, u Francuskoj je ponovo<br />
izbilo progonstvo protestanata. Da je ostao u svojoj domovini, sigurno bi bio povučen u<br />
opću propast. {VB 185.3}<br />
Evo što se desilo. Francuski reformatori, želeći iskreno da vide da njihova zemlja ide<br />
uporedo sa Njemačkom i Švicarskom, odlučili su da protiv praznovjernih običaja Rima<br />
povedu odlučnu borbu, koja će potresti sav narod. U tu svrhu prilijepljeni su jedne noći<br />
plakati koji su napadali misu. Ali umjesto da reformaciju unapredi, ovaj revnosni, ali rđavo<br />
proračunati korak, donio je propast ne samo njegovim izvršiteljima nego i prijateljima<br />
reformirane vjere u cijeloj Francuskoj. On je pružio ljudima Rima ono što su oni tako dugo<br />
željeli: izgovor da zatraže potpuno uništenje heretika, kao opasnih buntovnika protiv<br />
sigurnosti prijestola i mira nacije. {VB 186.1}<br />
Jedna nepoznata ruka — nekog nepromišljenog prijatelja ili lukavog neprijatelja, što je<br />
ostalo tajna, prilijepila je jedan plakat na vrata kraljeve privatne rezidencije. Kralj je bio<br />
zaprepašten. U ovom plakatu nemilice su šibani praznovjerni običaji koji su vjekovima bili<br />
poštovani. Besprimjerna smjelost, koja se usudila iznijeti tako otvorene i strašne optužbe<br />
pred kraljeve oči, izazvala je njegov gnjev. Zaprepašteno je stajao nekoliko trenutaka<br />
dršćući i šuteći. Tada se njegov gnjev provalio strahovitim riječima: „Neka se uhapse svi<br />
koji su pod sumnjom da su luterani. Hoću da ih sve istrijebim!”172 Kocka je pala: kralj se<br />
opredijelio na stranu Rima. {VB 186.2}<br />
Odmah su preduzete sve mjere da se uhapse svi luterani u Parizu. Jedan jadni zanatlija,<br />
pristalica reformacije, koji je imao dužnost da poziva vjerne na njihove tajne sastanke, bio je<br />
uhapšen i, pod prijetnjom neizbježne smrti na lomači, naređeno mu je da vodi papskog<br />
izaslanika u kuću svakog pojedinog protestanta u gradu. On je u prvi mah s odvratnošću<br />
odbio da to učini, ali je poslije pristao, natjeran strahom od vatre, i tako je postao izdajnik<br />
svoje braće. Morin, kraljevski krvnik, praćen izdajnikom pred kojim je nqšena hostija,<br />
okružen pratnjom svećenika, nosiocima kadionica, redovnicima i vojskom, prolazio je<br />
polako i šuteći kroz gradske ulice. Procesija je trebala da izgleda da je organizirana u čast<br />
„svetih sakramenata”, kao očišćenje za uvrede koje su protestanti nanijeli misi; ali iza tog<br />
svečanog izgleda krila se sotonska namjera. Došavši do kuće nekog protestanta, izdajnik je<br />
dao znak ne izgovorivši ni riječi. Procesija je stala; ljudi su ulazili u kuću, izvlačili ukućane<br />
napolje, okovali ih u lance, i strašna procesija je išla dalje tražeći nove žrtve. „Nije bila<br />
133
Change language