Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
vi sada vidite? Nije li prema onome kao ništa u vašim očima?” Agej 2, 3; Ezdra 3, 12. Tada<br />
je dato obećanje da će slava drugoga hrama biti veća od slave prvoga. {VB 18.1}<br />
Drugi hram nije se mogao usporediti po ljepoti sa prvim; niti je bio posvećen istim<br />
vidljivim znacima Božje prisutnosti kao prvi; nije se otkrila natprirodna sila da označi<br />
njegovo posvećenje. Nikakav oblak slave nije se vidio da ispunjava novosagrađenu svetinju.<br />
Nikakav oganj nije pao sa neba da zapali žrtvu na oltaru. Slava Božja nije više počivala<br />
između herubima u svetinji nad svetinjama; kovčeg zavjeta, prijesto milosti i ploče<br />
svjedočanstva nisu se nalazili u njemu. Nikakav glas 9 neba nije odgovorio da bi na<br />
svećenikovo pitanje objavio volju Jehove. {VB 18.2}<br />
Tokom vjekova Jevreji su se uzalud trudili da pokažu kako se ispunilo Božje obećanje<br />
dano preko proroka Ageja. Oholost i nevjerstvo potamnili su njihov um u pogledu<br />
razumijevanja pravoga značenja proročkih riječi. Drugi hram nije bio počašćen oblakom<br />
Gospodnje slave već živom prisutnošću Onoga u kome je tjelesno prebivala punina<br />
Božanstva — koji je sam bio Bog, otkriven u tijelu. „Željeni svih naroda” došao je zaista u<br />
svoj hram kada je Čovjek iz Nazareta učio i liječio u svetom predvorju hrama. Kristovom<br />
prisutnošću, i samo zbog njegove prisutnosti nadmašio je drugi hram slavu prvoga. Ali<br />
Izrael je odbacio dar koji mu je nebo dalo. Kad je ponizni Učitelj, izlazeći tog dana iz<br />
hrama, prekoračio prag zlatnih vrata, slava Božja napustila je hram zauvijek. Ispunile su se<br />
Spasiteljeve riječi: „Eto će vam se ostaviti vaša kuća pusta.” Matej 23, 38. {VB 18.3}<br />
Učenici su bili začuđeni i zadivljeni Kristovim proricanjem. Željeli su da bolje razumiju<br />
značenje njegovih riječi, koje su se odnosile na razorenje hrama. Novac, radovi i<br />
građevinarska vještina u toku četrdeset godina — ništa se nije štedjelo da poveća njegov<br />
sjaj. Herod Veliki potrošio je na nj rimsko i jevrejsko bogatstvo, a svjetski imperator<br />
obogatio ga je svojim poklonima. Ogromni blokovi bijeloga mramora, skoro basnoslovnih<br />
razmjera, bili su donijeti iz Rima i sačinjavali su dio njegove građevine, i učenici su na njih<br />
skrenuli pažnju Isusu govoreći: „Učitelju, gle kakvo je kamenje i kakva građevina!” Marko<br />
13, 1. {VB 19.1}<br />
Poslije ovih riječi Isus je dao’ svečani i porazni odgovor: „Zaista vam kažem: neće ostati<br />
ovdje ni kamen na kamenu, koji se neće razmetnuti.” Matej 24, 2. {VB 19.2}<br />
Učenici su razorenje Jeruzalema povezali sa osnivanjem Mesijanskog carstva. Tada će on<br />
kazniti nepokajane Jevreje i oslobodit će narod od rimskog jarma. Isus im je rekao da će<br />
doći po drugi put; zato su, pri spominjanju propasti Jeruzalema, pomislili na njegov dolazak;<br />
i kada su se na Maslinskoj gori okupili oko Spasitelja, upitali su ga: „Kaži nam kad će to<br />
biti, i kakav je znak tvojega dolaska i posljetka vijeka?” Matej 24, 3. {VB 19.3}<br />
Budućnost je bila učenicima milostivo sakrivena. Da su u to vrijeme potpuno razumjeli<br />
dvije užasne činjenice — stradanje i smrt Otkupitelja, kao i razorenje svog hrama i grada, —<br />
oni bi se prenerazili od užasa. Isus im je iznio samo u glavnim potezima važne događaje koji<br />
10
Change language