Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
večere Gospodnje, podijelio pričest, a da nije primio u crkvu veći ili manji broj novih<br />
članova. Ali sada više nema probuđenja, nema obraćenja, nema među vjernicima vidljivog<br />
rastenja u milosti, i više nitko ne dolazi da sa njime razgovara o spasenju svoje duše. Sa<br />
povećavanjem poslovanja i sa većim procvatom trgovine i industrije pojavljuje se i sve veći<br />
porast svjetskog duha. Tako je kod svih vjerskih zajednica.” {VB 307.2}<br />
Mjeseca veljače iste godine, profesor Fini, iz koledža u Oberlinu, rekao je: „Ustanovili<br />
smo činjenicu da su gotovo sve protestantske crkve u našoj zemlji ravnodušne ili čak<br />
neprijateljski raspoložene prema skoro svim moralnim reformama našeg vremena. Ima<br />
nekih izuzetaka, ali ne toliko da ovu činjenicu ne bismo mogli smatrati kao opću. Imamo još<br />
jednu drugu činjenicu koja ovo dokazuje: gotovo potpuno odsustvo onog utjecaja koji crkve<br />
oživljava. Duhovna ravnodušnos prožela je gotovo sve, i veoma je duboka; to potvrđuje<br />
vjerska štampa u cijeloj zemlji... Članovi crkve predali su se u velikoj mjeri modi, idu ruku<br />
pod ruku sa nevjernima na izlete, na ples i na druge razne zabave, itd... Ali ne govorimo više<br />
o ovim mučnim stvarima. Dosta je što se dokazi nagomilavaju i teško nas terete. To<br />
dokazuje da. su se crkve žalosno izopačile. One su se mnogo udaljile od Gospoda, i On se<br />
od njih povukao.” {VB 307.3}<br />
Neki pisac u „Religioznom teleskopu”, poznatom vjerskom časopisu, tvrdi: „Nikad do<br />
sada nismo bili svjedoci tako općeg vjerskog opadanja. Zaista crkva treba da se probudi i da<br />
ispita razloge svog bijednog stanja, jer svatko tko ljubi Sion, mora da uvidi da je stanje<br />
crkve zaista bijedno. Kada mislimokako su rijetki slučajevi pravoga obraćenja, a s druge<br />
strane vidimo gotovo neusporedivu bezobzirnost i otvrdnulost grešnika, onda skoro nehotice<br />
moramo uskliknuti: „Zar je Bog zaboravio da bude milostiv, ili su možda vrata milosti<br />
zatvorena?” {VB 308.1}<br />
Razlog ovakvog stanja je uvijek u samoj crkvi. Duhovna tama koja pada na narode, crkve<br />
i pojedince, ne smije se, ni u kom slučaju, pripisati samovoljnom uskraćivanju pomoći<br />
božanske milosti od strane Gospoda, nego zanemarenju ili odbacivanju božanske svjetlosti<br />
od strane ljudi. Dobar primjer o toj istini pruža nam historija Jevreja u Kristovo vrijeme.<br />
Predavši se svijetu i zaboravivši na Boga i njegovu Riječ, njihova su shvaćanja bila<br />
pomračena, a njihova su srca postala tjelesna i čulna. Zato nisu ništa znali o Kristovom<br />
dolasku, i u svojoj oholosti i bezvjerju odbacili su Izbavitelja. Ni tada još Bog nije uskratio<br />
jevrejskom narodu poznanje spasenja i učestvovanje u blagoslovima spasenja. Ali oni koji<br />
su odbacili istinu, izgubili su svaku želju za darom neba. Načinili su „od mraka svjetlost, a<br />
od svjetlosti mrak”, dok vidjelo, koje je bilo u njima, nije postala tama; a kako je bila velika<br />
ova tama! {VB 308.2}<br />
Sotoninim namjerama odgovara da ljudi zadrže vanjski izgled vjere, samo da nemaju<br />
duha žive pobožnosti. Poslije odbacivanja evanđelja, Jevreji su revno nastavili da obavljaju<br />
svoje stare obrede. Strogo su čuvali svoju nacionalnu ograđenost, dok nisu i sami morali<br />
priznati da se Bog više ne po,javljuje u njihovoj sredini. Danijelovo proročanstvo upućivalo<br />
226
Change language