Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
„Već duže vremena”, pisao je on kasnije, „posmatrao sam njihovo ozbiljno ponašanje.<br />
Svoju poniznost stalno su dokazivali time što su drugim putnicima činili takve usluge koje<br />
ne bi izvršio ni jedan Englez. Za te/ usluge nisu tražili niti primali nikakvu platu. ‚Dobro je’,<br />
govorili su oni. ‚da se naša ohola srca tako penize, jer naš dobri Spasitelj je učinio mnogo<br />
više za nas.’ Svaki dan pružao im je prilike da pokažu krotost koju nikakva uvreda nije<br />
mogla obeshrabriti. Ako ih je tko gurnuo, udario ili oborio na zemlju, ustajali su mirno i<br />
uklanjali se bez ijedne riječi žalbe. Sada je nastupila prilika da pokažu da li su slobodni od<br />
straha isto tako kao što su slobodni od ponositosti, gnjeva i osvete. Za vrijeme pjevanja<br />
psalma, kojim su otpočeli bogosluženje, naišao je iznenada talas bure, pokidao veliko jedro,<br />
pokrio brod i prelio se između paluba, tako da je izgledalo kao da nas je već progutala<br />
morska dubina. Mnogim Englezima se iz grudi oteo užasan uzvik straha. Samo su moravska<br />
braća ostala spokojna; čak nisu prekinula ni pjevanje psalma. Veslej je upitao kasnije<br />
jednoga od njih: ‚Zar se vi niste bojali?’ On je odgovorio: ‚Hvala Bogu, ne!’ ‚Zar se vaše<br />
žene i djeca nisu uplašili?’ On je odgovorio blago: ‚Ne, naše žene i djeca ne boje sa<br />
smrti!”197 {VB 210.4}<br />
Stigavši u Savanu, Džon Veslej je kratko vrijeme boravio kod moravske braće, i bio je<br />
duboko dirnut njihovim kršćanskim ponašanjem. O jednom njihovom bogosluženju, koje se<br />
toliko razlikovalo od mrtvog formalizma engleske crkve, on je rekao: „Velika jednostavnost<br />
i svečanost cijele službe skoro su me natjerali da zaboravim na minulih sedamnaest vjekova<br />
i da se u mislima prenesem usred jednoga od onih skupova gdje nije bilo formalizma i<br />
ceremonije, gdje su predsjedavali Pavao, ćilimar, ili Petar, ribar, i gdje se otkrivao Sveti<br />
Duh i njegova sila.”198 {VB 211.1}<br />
Vrativši se u Englesku, Veslej, poučen od jednog moravskog propovjednika, stekao je<br />
jasnije razumijevanje biblijske vjere. Shvatio je da je za spasenje potrebno da se odrekne<br />
svojih vlastitih djela i da se potpuno preda „Jagnjetu Božjem, koje uzima na sebe grijehe<br />
svijeta”. Na jednom sastanku moravske braće u Londonu pročitana je bila jedna stranica iz<br />
Luterovih spisa gdje se opisuje promjena koju Duh Sveti vrši u srcu vjernika. U toku<br />
slušanja, Veslej je osjetio kako se vjera zapalila u njegovom srcu. „Ja sam osjećao kako se<br />
moje srce čudnovato ugrijalo”, rekao je on. „Osjećao sam da se uzdam u Krista za svoje<br />
spasenje, jedino u Krista, i dobio sam osvjedočenje da mi je on oduzeo grijehe. da me je<br />
spasio od grehovnog zakona i od smrti.”199 {VB 211.2}<br />
Za vrijeme dugih godina napornog rada, poniženja i samoodricanja, Veslej je imao samo<br />
jedan cilj: da nađe Boga. Taj cilj je sada postigao; otkrio je da se milost ne dobiva<br />
molitvama, postovima, milostinjama i djelima odricanja, već kao dar, „bez novca i<br />
badava”. {VB 211.3}<br />
Kad se utvrdio u Kristovoj vjeri, Veslejeva je jedina želja bila je da svuda raširi<br />
poznavanje divnog evanđelja o besplatnoj Božjoj milosti. „Cio svijet je moja župa”, rekao je<br />
on. „Time želim reći da na svakom mjestu, gdje god se nalazim, moje je pravo, i sveta<br />
152
Change language