Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Otprilike u to vrijeme bila je objavljena i bula o Luterovom isključenju iz crkve. Ovaj<br />
događaj i nagovaranja papinog legata naveli su cara da popusti. On je pisao izbornom knezu<br />
da Luter, ako ne želi da se ‚odrekne, mora ostati u Vitenbergu. {VB 122.1}<br />
Nezadovoljan ovom pobjedom, Aleander je manevrisao svom svojom moći i lukavstvom<br />
da isposluje Luterovo osuđenje. Sa istrajnošću, koja bi bila dostojna jednog boljeg cilja,<br />
optuživao je Lutera pred knezovima, prelatima i drugim članovima sabora zbog ustanka,<br />
pobune, bezbožnosti i bogohulnosti. Ali žestina i strast koju je legat pokazivao otkrivali su<br />
kakav ga duh prožima. „Mržnja i osveta ga gone”, govorili su svi, „a ne revnost i<br />
pobožnost.”68 {VB 122.2}<br />
Većina sabora više nego ikada, bila je naklonjena Luterovom djelu. {VB 122.3}<br />
Aleander je sa udvostručenom revnošću navaljivao na cara da izvrši papinu presudu. Ali<br />
po njemačkim zakonima nije bilo moguće da to učini bez pristanka knezova. Na kraju,<br />
pobijeđen legatovom nametljivošću, car mu je zapovjedio da iznese svoju stvar pred sabor.<br />
„To je bio za papinog nuncija dan slavlja. Sabor je bio velik, ali je još veći bio predmet<br />
rasprave. Aleander je branio Rim... majku i gospodaricu svih crkava.” Trebalo je da zastupa<br />
vrhovnu Petrovu vlast pred sakupljenim knezovima kršćanstva, „Obdaren rječitošću,<br />
pokazao je da je dorastao veličini dane prilike. Proviđenje je htjelo da Rim, prije nego što<br />
bude osuđen, dobije priliku da iznese svoju stvar pred najveličanstveniji sud na usta svog<br />
najsposobnijeg govornika.”69 Oni koji su bili naklonjeni reformatoru gledali su sa<br />
izvjesnom bojaznošću na utjecaj Aleanderovog govora. Izborni knez saski nije bio prisutan,<br />
ali je poslao neke od svojih savjetnika da slušaju papinog izaslanika i da uzmu pribilješke<br />
njegovog govora. {VB 122.4}<br />
Svom silom učenosti i rječitosti Aleander se naprezao da pobije istinu. On je protiv<br />
Lutera podizao optužbu za optužbom, nazivajući ga javnim neprijateljem crkve i države,<br />
živih ii mrtvih, svećenika i svjetovnjaka, koncila i pojedinih kršćana. U Luterovim spisima<br />
ima toliko zabluda da bi se zbog njih moglo spaliti sto hiljada heretika.” {VB 123.1}<br />
Na kraju govora nastojao je da iznese ruglu i podsmjehu sve pristalice reforme. „Tko su ti<br />
luterani? Gomila bestidnih učitelja, pokvarenih svećenika, raspuštenih redovnika,<br />
nerazumnih pravnika, pokvarenog plemstva, izopačenog i zavedenog naroda. Koliko je<br />
katolička stranka mnogobrojni ja, sposobnija i silnija! Jednodušna odluka ovog sjajnog<br />
sabora će prosvijetliti proste, opomenuti nerazumne, pomoći će neodlučnima i ojačati<br />
slabe.”70 {VB 123.2}<br />
Takvim oružjem bili su napadani branioci istine svih vjekova. To isto oružje i danas se<br />
upotrebljava protiv onih koji se usuđuju da se usprotive javnim zabludama služeći se<br />
jednostavnim i jasnim učenjem Božje riječi. „Tko su ti propovjednici novih nauka?”, viču<br />
oni koji žele jednu popularnu religiju. „Oni su neobrazovani, malobrojni i iz najsiromašnijih<br />
staleža, a ipak tvrde da imaju istinu i da su Božji izabrani narod. Oni su neznalice i<br />
85
Change language