07.04.2023 Views

Militantne Crkve i Države

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />

Dok se poštovaoci Boga naročito poznaju po svom držanju četvrte zapovijesti — jer je<br />

ona znak Božje stvaralačke moći i svjedok da samo On kao Stvoritelj ima pravo na<br />

poštovanje od strane ljudi — pristalice zvijeri će se poznavati po svom nastojanju da obore<br />

dan sjećanja na Stvoritelja, da bi uzdigli ustanovu Rima. U korist nedjelje je papstvo najprije<br />

istupilo sa svojim drskim zahtjevima, i prvi put pozvalo državu u pomoć kad je htjelo da<br />

prisili narod na svetkovanje nedjelje kao „dana Go-spodnjeg”. (Vidi Hist. dodatak). Ali<br />

Biblija upućuje na sedmi dan kao na dan Gospodnji, a ne na prvi. Krist je rekao: „Dakle je<br />

gospodar Sin čovječji i od subote.” Četvrta zapovijest veli: „A sedmi je dan odmor Gospodu<br />

Bogu tvojemu.” Preko proroka Izaije sam Gospod naziva ovaj dan: „Moj sveti dan.”<br />

(Marko, 2, 28; 2. Majsijeva 20, 10; Izaija 58, 13.) {VB 363.2}<br />

Tako često isticano tvrđenje da je Krist promijenio subotu opovrgnuto je njegovim<br />

vlastitim riječima. U svojoj propovijedi na gori On veli: „Ne mislite da sam ja došao da<br />

pokvarim zakon ili proroke, nisam došao da pokvarim, nego da ispunim. Jer vam zaista<br />

kažem: dokle nebo i zemlja stoji, neće nestati ni najmanjega slovca ili jedne title iz zakona<br />

dok se sve ne izvrši. Ako tko pokvari jednu od ovih najmanjih zapovijesti i nauči tako ljude,<br />

najmanji nazvat će se u carstvu nebeskome; a tko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u<br />

carstvu nebeskome.” Matej 5, 17-19. {VB 363.3}<br />

Nepobitna je činjenica koju općenito priznaju svi protestanti da Sveto pismo ne odobrava<br />

promjenu subote. To se jasno vidi iz najpoznatijih spisa protestanata. Jedno od ovih djela<br />

priznaje da „Novi zavjet šuti što se tiče izričite zapovijesti da se svetkuje nedjelja ili u<br />

pogledu propisa za njeno svetkovanje”.290 {VB 364.1}<br />

Jedan drugi veli: „Sve do Kristove smrti nije učinjena nikakva promjena u pogledu<br />

dana”, i, „prema postojećim izvještajima, apostoli nisu dali nikakvu zapovijest za napuštanje<br />

subote kao sedmoga dana i za svetkovanje prvoga dana u nedjelji kao sedmoga.”291 {VB<br />

364.2}<br />

Rimokatolici priznaju da je promjenu subote izvršila njihova crkva i izjavljuju da<br />

protestanti svetkovanjem nedelje priznaju njihovu vlast. U knjizi „Katolički katekizam<br />

kršćanske vjere”, na pitanje: Koji dan treba da se svetkuje po četvrtoj zapovijesti? nalazi se<br />

odgovor: „Za vrijeme staroga zakona, subota je bila posvećeni dan; ali je crkva, poučena od<br />

Isusa Krista i pod vodstvom Svetoga Duha, zamijenila subotu nedjeljom, tako da mi sada<br />

svetkujemo prvi, a ne sedmi dan. To znači da je nedjelja sada dan Gospodnji.” {VB 364.3}<br />

Kao znak papskog autoriteta katolički pisci navode upravo „ovu promjenu subote u<br />

nedjelju, koju odobravaju i protestan-ti ... jer svetkovanjem nedjelje oni priznaju vlast crkve<br />

da određuje praznike, i da je prestupanje tih praznika grijeh”.292 Prema tome, šta je drugo<br />

promjena subote nego žig ili znak moći rimske crkve — „žig zvijerin”? {VB 364.4}<br />

Rimska crkva nije se odrekla svoga zahtjeva za prevlašću, i kada svijet i protestantske<br />

crkve prihvate njenu nedjelju za subotu, a odbace biblijsku subotu, onda oni, u stvari,<br />

271

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!