Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Iskorišćavajući zavist kraljeva i vladajućeg staleža, Rim je utjecao na njih da drže narod<br />
u ropstvu, znajući dobro da će na taj način država oslabiti i da će tako moći nametnuti svoju<br />
vlast vladarima i narodu. Vodeći dalekosežnu politiku naučio je da, ako želi načiniti ljude<br />
robovima, mora da okuje u lance njihove duša, i da je najsigurniji način da osujeti njihovo<br />
oslobođenje iz ropstva da ih načini nesposobnima da žive u slobodi. Moralno poniženje koje<br />
je bilo posljedica te politike bilo je hiljadu puta užasnije od fizičkog stradanja. Bez Biblije,<br />
odgajan u duhu fanatizma i sebičnosti, narod je sve više tonuo u neznanje, u praznovjerje i<br />
poroke, te je postao sasvim nesposoban da vlada sobom. {VB 231.2}<br />
To je bio plan Rima, ali plod je ispao sasvim drukčiji. Umjesto da je zadržao mase u<br />
slijepoj pokornosti svojim dogmama, on je od njih načinio nevjernike i revolucionare.<br />
Narod, je prezirao katolicizam kao papsku izmišljotinu, a svećenstvo je smatrao svojim<br />
ugnjetavačem. Jedini bog koga je on poznavao, bio je bog Rima; a rimska nauka bila je<br />
njegova jedina religija. Lakomstvo i okrutnost Rima smatrali su plodom Biblije, i zato nisu<br />
htjeli ništa znati o njoj. {VB 232.1}<br />
Rim je lažno predstavljao karakter Boga i izopačio njegove zahtjeve; zato su ljudi sada<br />
odbacili i Bibliju i njenog Autora. U ime Svetog pisma, Rim je zahtijevao slijepu vjeru u<br />
svoje dogme. Kao reakcija tome, Volter i njegovi jednomišljenici odbacili su potpuno Božju<br />
riječ i širili svuda otrov nevjerstva. Rim je gazio narod gvozdenim nogama, a sada su mase,<br />
ponižene i zlostavljane, kao odgovor na vladavinu nasilja, odbacile svako ograničenje.<br />
Gnjevan što se tako dugo klanjao jednoj blještavoj prijevari, narod je odbacio zajedno istinu<br />
i zabludu; smatrajući neobuzdanost slobodom, robovi poroka slavili su slavlje u svojoj<br />
umišljenoj slobodi. {VB 232.2}<br />
U početku revolucije, kraljevim odobrenjem, narod je u narodnoj skupštini dobio<br />
predstavništvo koje je brojem nadrnašivalo svećenstvo i plemstvo. Na ovaj način je<br />
parlamentarna većina bila u rukama naroda, ali otn nije umio da je upotrijebi mudro i<br />
odmjereno. Želeći da što prije popravi nepravde koje je pretrpio, odmah je odlučio da<br />
izmijeni društveno uređenje. Uvrijeđen narod, čije su misli bile pune gorčine i uspomena na<br />
stare nepravde, odlučio je da obori nepodnošljiv poredak i da se osveti onima koje je<br />
smatrao uzročnicima svojih stradanja. Ugnjetavani su se koristili poukom koju su naučili od<br />
tirana; postali su tlačitelji onih koji su njih dotle tlačili. {VB 232.3}<br />
Nesretna Francuska! Taj plemeniti narod žeo je krvavu žetvu posijanog sjemena. Strašne<br />
su bile posljedice njegovog robovanja Rimu.. Ondje gdje je Francuska pod utjecajem<br />
papstva u početku reformacije podigla prvu lomaču, kasnije je revolucija podigla prvu<br />
giljotinu. Na istom onom mjestu gdje su u šesnaestom vijeku spaljivani prvi mučenici<br />
protestantske vjere, u osamnaestom vijeku ubijene su pod giljotinom prve žrtve narodne<br />
osvete. Odbacivši evanđelje, koje bi joj donijelo ozdravijenjle, Francuska je otvorila širom<br />
vrata nevjerstvu i propasti. Kada su bila odbačena ograničenja Božjeg zakona, pokazalo se<br />
da su ljudski zakoni nemoćni da zadrže moćne valove ljudskih strasti. Narodom je ovladao<br />
167
Change language