07.04.2023 Views

Militantne Crkve i Države

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />

padamo pred tobom moleći se ...” „Zgriješismo i bezbožni bismo.” Dalje nastavlja: „A dok<br />

ja još govorah i moljah se i ispovijedah grijeh svoj i grijeh naroda svojega Izraela.” A kad<br />

mu se drugom prilikom pojavio Božji Sin, rekao je: „Ljepota mi se nagrdi i ne imah snage.”<br />

Danijel 9, 18. 15. 20; 10, 8. {VB 382.4}<br />

Kada je Job čuo iz oluje glas Gospodnji, uzviknuo je: „Zato poričem, i kajem se u prahu i<br />

pepelu.” O Jobu 42, 6. Kada je Izaija u svoje vrijeme vidio slavu Gospodnju i herubime koji<br />

su klicali: „Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama”, uzviknuo je: „Jaoh meni, pogiboh!”<br />

Izaija 6, 3. 5. Kada je Pavao bio odnesen do trećega neba i čuo neizrecive riječi, koje ne<br />

može izgovoriti ni jedan čovjek, govorio je o samome sebi kao o „najmanjem od sviju<br />

svetih”. (2. Korićanima 12, 2-4.) (Efežanima 3, 8.) A omiljeni Ivan, koji je ležao na<br />

Isusovim grudima i vidio njegovu slavu, pao je kao mrtav pred noge anđela. (Otkrivenje 1,<br />

17.) {VB 383.1}<br />

U onih koji žive u sjenci križa Golgote nema samouzvišenja i hvalisavog tvrđenja da su<br />

bez grijeha. Oni su svjesni da je njihov grijeh prouzrokovao duševni strah koji je slomio srce<br />

Božjeg Sina; i ta pomisao vodi ih poniznosti. Oni koji žive u uskoj zajednici sa Isusom<br />

najbolje poznaju slabosti i grijehe čovječanstva, a njihova jedina nada počiva na zaslugama<br />

razapetoga i uskrslog Spasitelja. {VB 383.2}<br />

Posvećenje koje se sada javlja u kršćanskom svijetu nosi u sebi duh samouzvišenja i<br />

ravnodušnosti prema Božjem zakonu, koji ga prikazuje nečim stranim u odnosu na biblijsku<br />

vjeru. Njegove pristalice uče da je posvećenje djelo kojim se, jedino vjerom, odjednom<br />

postiže savršena svetost. „Samo vjeruj”, vele oni, „i primit ćeš blagoslov.” Nisu potrebni<br />

nikakvi dalji napori od strane primaoca blagoslova. Oni u isto vrijeme poriču važnost<br />

Božjeg zakona i tvrde da su oslobođeni od obaveza da drže zapovijesti. Ali zar je moguće da<br />

ljudi postanu sveti i da budu u suglasnosti sa voljom i karakterom Božjim, bez prihvatanja<br />

načela koja su izraz Božje prirode i volje, i koja pokazuju što je njemu ugodno? {VB 383.3}<br />

Zelja za jednom lakom religijom koja ne traži nikakav napor, samosavlađivanje ni<br />

napuštanje ludosti svijeta, — načinila je nauku o vjeri, pa i samu vjeru, popularnom. Ali šta<br />

kaže Božja Riječ? Apostol Jakov veli: „Kakva je korist, braćo moja, ‚ako tko reče da ima<br />

vjeru, a djela nema? Zar ga može vjera spasiti?” „Ali hoćeš li razumjeti, o čovječe sujetni,<br />

da je vjera bez djela mrtva? Abraham, otac naš; ne opravda li se djelima kad prinese Izaka,<br />

sina svojega, na oltaru? Vidiš da vjera pomože djelima njegovim, i kroz djela savrši se<br />

vjera?” „Vidite li, dakle, da se djelima pravda čovjek, a ne samom vjerom?” Jakov 2, 14-<br />

24. {VB 383.4}<br />

Svjedočanstvo Božanske riječi protivi se ovoj opasnoj nauci o vjeri bez djela. Zahtijevati<br />

naklonost neba, a ne ispunjavati uvjete pod kojima možemo postići milosrđe, to nije vjera<br />

nego drskost; jer prava vjera ima svoj temelj u obećanjima i propisima Svetoga pisma. {VB<br />

384.1}<br />

286

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!