Militantne Crkve i Države

Militantne Crkve i Države
tog vremena. (Danijel 12, 4.) Uostalom, sa ovim Spasitelj nije htio reći da približavanje
vremena neće biti poznato, nego da određeni „dan” i „čas” nitko ne zna. On kaže da ce se
dosta znati po znacima vremena, da bi nas podstrekao da se pripremimo za njegov dolazak,
kao što je Noje pripremio kovčeg.” 266 {VB 293.3}
O uobičajenom tumačenju i izvrtanju Svetoga pisma, Volf je pisao: „Veći dio kršćanske
crkve udaljio se od jasnog smisla Svetoga pisma i okrenuo se varkama budističke nauke,
koja uči da će se buduća sreća ljudskog roda sastojati u neprekidnom kretanju tamo amo u
zraku. Oni misle kad čitaju riječ Jevreji, da pod tim treba razumjeti neznabošce; a kad čitaju
Jeruzalem, to znači crkva; kad piše zemlja, to znači nebo; a da pod Gospodnjim dolaskom
treba razumjeti napredak misionarskih društava; a ići na goru Gospodnju, kući Boga
Jakovljeva, da to znači ići na neki veliki sabor metodista.”267 {VB 294.1}
U toku dvadeset i četiri godine, od 1821. do 1845. godine Volf je putovao po svijetu. U
Africi je posjetio Egipat i Etio,piju; u Aziji je proputovao Palestinu, Siriju, Perziju, Buha.ru
i Indiju. Posjetio je i Sjedinjene Države, pošto je prethodno na putu za Ameriku
propovijedao na otoku Sv. Jeleni. U kolovozu 1837. godine stigao je u Njujork; nakon što je
govorio u ovom gradu, propovijedao je u Filadelfiji i Baltimoru, a onda je oti-šao u
Vašington. „Ovdje mi je”, kaže, „na prijedlog bivšeg predsjednika Džona Kvinsi Adamsa
jednoglasno stavljena na raspoloženje kongresna sala za jedno predavanje koje sam održao
jedne subote počašćen posjetom svih članova kongresa, episkopa iz Virdžinije, kao i
svećenstva i građana Vašingtona. Ista čast ukazana mi je i od članova vlade u Nju Džersiju i
Pensilvaniji, u čijoj sam prisutnosti držao predavanja o svojim istraživanjima u Aziji i o
ličnoj vladavini Isusa Krista.”268 {VB 294.2}
Dr. Volf je putovao po neciviliziranim zemljama, bez zaštite bilo koje evropske vlasti, i
tamo je pretrpio mnoge nevolje i bio okružen bezbrojnim opasnostima. Dobivao je batine po
tabanima, trpio je glad, prodavan je kao’ rob i tri puta osuđivan na smrt. Bio je napadan od
razbojnika, i više puta je skoro umro od žeđi. Jednom mu je opljačkano sve što je imao, i
morao je pješke da putuje stotine kilometara kroz planine, dok ga je snijeg šibao po licu, a
gole noge postale su neosjetljive zbog hodanja po smrznutoj zemlji. {VB 294.3}
Kada su mu savjetovali da ne ide bez oružja među divlja i neprijateljska plemena,
odgovorio je da je naoružan dobrim oružjem: „molitvom, revnovanjem za Krista i
pouzdanjem u njegovu pomoć”. „Ja sam”, reče, „naoružan u srcu ljubavlju prema Bogu i
bližnjima, a u svojoj ruci imam Bibliju.” Sa bobom je uvijek nosio Bibliju na jevrejskom i
engleskom jeziku. O jednom svom kasnijem putu rekao je: „U svojoj ruci držao sam
otvorenu Bibliju... Osjećao sam da se moja snaga nalazi u toj knjizi, i da će me njena sila
sačuvati.” Na taj način održao se u svom radu sve dok vijest o sudu nije bila objavljena
velikom dijelu zemaljske kugle. Među Jevrejima, Turcima, Perzijancima, Hindusima i
mnogim drugim narodima i plemenima širio je Božju riječ na ovim raznim jezicima, i svuda
je objavljivao Mesijino carstvo koje dolazi. {VB 295.1}
216