Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Ova izjava učinila je na državni sabor duboki utisak. Hrabrost knezova koji su protestirali<br />
izazvala je čuđenje i uznemirenost većine prisutnih. Budućnost im je izgledala tamna i<br />
nesigurna. Razdori, svađe i krvoprolića izgledali su neminovni. Ali reformatori, sigurni u<br />
pravednost svoje stvari, i uzdajući se u desnicu svemogućeg Bega, bili su ispunjeni<br />
hrabrošću i odlučnošću. {VB 169.2}<br />
Načela ovog čuvenog Protesta sačinjavaju srž protestantizma... Ovaj Protest bio je uperen<br />
protiv dviju ljudskih zloupotreba u stvarima vjere: protiv uplitanja civilne vlasti u pitanje<br />
vjere i protiv samovoljnog autoriteta crkve. Umjesto ovih zloupotreba protestantizam uzdiže<br />
moć savjesti iznad svjetovne vlasti, i autoritet Božje riječi iznad autoriteta crkve. Prije<br />
svega, on odbacuje miješanje građanskih vlasti u božanske stvari, a kaže, kao što su kazali<br />
apostoli i proroci: „Većma se treba pokoravati Bogu nego ljudima.” Ne protiveći se carskoj<br />
kruni, on uzdiže iznad nje krunu Isusa Krista. Ali ide i dalje: on tvrdi da svako ljudsko<br />
učenje treba da se potčini Božjoj riječi.”145 Protestanti nisu tražili samo pravo da mogu<br />
vjerovati i ispovijedati svoju vjeru nego da mogu i slobodno propovijedati ono što smatraju<br />
istinom. Oni su poricali pravo svećenicima i svjetovnoj vlasti da ih u tome sprečavaju.<br />
Protest u Špajeru bio je svečana izjava protiv religiozne nesnošljivosti i odlučna odbrana<br />
prava svakog čovjeka da može služiti Bogu po svojoj savjesti. {VB 169.3}<br />
Izjava je bila data. Ona se urezala u pamćenje hiljade njih, i zapisana je u nebeske knjige,<br />
odakle je nikakvo ljudsko nasilje ne može izbrisati. Cijela evangelistička Njemačka primila<br />
je ovaj Protest kao izraz svoje vjere. Svaki je u toj izjavi vidio obećanje o jednom novom i<br />
boljem vremenu. Jedan od knezova rekao je protestantima u Špajeru: „Neka vas svemogući<br />
Bog, koji vam je dao milost da ga priznate otvoreno, slo-bodno i bez straha, sačuva u toj<br />
kršćanskoj odlučnosti do dana vječnosti.”146 {VB 169.4}<br />
Da je reformacija, postigavši izvjesni uspjeh, pristala da se prilagodi prilikama da bi<br />
zadobila naklonost svijeta, iznevjerila bi Boga i Samu sebe, i tako bi bila sama uzrok svoje<br />
propasti. Historija ovih plemenitih reformatora sadrži pouku za sve buduće vjekove.<br />
Sotonina taktika protiv Boga i njegove riječi nije se promijenila; sotona se protivi i danas,<br />
kao i u šesnaestom vijeku, da Božja riječ bude pravilo vjere i života. I u naše dane postoji<br />
velika sklonost da se napusti biblijska nauka i njeni propisi, i zato je potrebno da se vratimo<br />
velikom protestantskom načelu: Biblija, i samo Biblija, treba da je pravilo vjere i dužnosti.<br />
Sotona pokušava svim sredstvima da uguši religioznu slobodu. Antikršćanska sila, koju su<br />
prote-stanti u Špajeru odbacili, sada radi novom snagom da opet uspostavi svoju izgubljenu<br />
vrhovnu vlast. Ista nepokolebljiva odanost Božjoj riječi, koju su pokazali reformatori u ono<br />
doba krize za reformaciju, jedina je nada za reformu u naše doba. {VB 170.1}<br />
Bilo je znakova opasnosti za protestante; ali bilo je i znakova koji su pokazivali da je<br />
božanska ruka ispružena da zaštiti vjerne. Otprilike u Do vrijeme je „Melanhton žurio sa<br />
svojim prijateljem Grineusom ulicama Špajera prema Rajni, tjerajući ga da se što prije<br />
prebaci preko rijeke. Pošto se Grineus čudio ovoj žurbi, Melanhton mu je ispričao: ‚Jedan<br />
120
Change language