Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Poglavlje 11.—Protest knezova<br />
Jedno od najplemenitijih svjedočanstava koje je ikada objavljeno u prilog reformacije bio<br />
je Protest kršćanskih knezova Njemačkih, iznesen na državnom saboru u Špajeru 1529.<br />
godine. Hrabrost, vjera i odlučnost ovih Božjih ljudi donijele su kasnijim vjekovima slobodu<br />
misli i savjesti. Njihov Protest dao je pripadnicima reformirane crkve naziv „protestanti”.<br />
Načela izražena u njemu su srž protestantizma.133 {VB 164.1}<br />
Za reformaciju je došao mračan dan, pun prijetnje. Usprkos Vormskog edikta, koji je<br />
Lutera stavio izvan zakona i zabranio njegovo učenje, ipak je religiozna snošljivost u<br />
carstvu i dalje postojala. Božansko proviđenje je obuzdavalo sile koje su se protivile istini.<br />
Karlo V odlučio je da uguši reformaciju, ali svaki put kad je podigao ruku protiv<br />
reformacije, prilike su ga primorale da taj udarac zadrži. Više puta je izgledalo da<br />
neizbježna propast prijeti onima koji su se usudili da se usprotive Rimu; ali, u kritičnom<br />
trenutku, pojavila se turska vojska na istočnoj granici, ili francuski kralj, ili čak i sam papa,<br />
ljubomoran zbog napretka njemačkog carstva, poveli su rat protiv njega; i tako su ratovi i<br />
međunarodne prilike doprinijele da reformacija ojača i da se proširi. {VB 164.2}<br />
Konačno papski vazali su riješili svoje sporove, i tako su mogli da ustanu protiv<br />
reformacije. Sabor u Špajeru 1526. dao je svakoj državi potpunu slobodu u vjisrskim<br />
stvarima do sazivanja novog općeg sabora. Ali čim su prošle opasnosti koje su primorale<br />
cara na ovaj ustupak, on je 1529. godine sazvao drugi sabor u Špajeru u namjeri da<br />
iskorjieni jeres. Knezove je trebalo, po mogućnosti na prijateljski način, navesti da se<br />
usprotive reformaciji; a ako taj plan ne bi uspio, Karlo V je bio spreman da upotrebi<br />
mač. {VB 164.3}<br />
Među pristalicama Rima vladala je velika radost. Oni su došli u velikom broju u Špajer,<br />
otvoreno su pokazivali svoju mržnju prema protestantima i njihovim zaštitnicima.<br />
Melanhton je pisao: „Mi smo ruglo i smeće cijelog svijeta, ali Krist će pogledati na svoj<br />
siromašan narod i spasit će ga.”134 Čak su išli dotle da su protestantskim knezovima, koji<br />
su bili prisutni na saboru, naređivali da zabrane propovijedanje evanđelja u svojim<br />
kneževinama. Ali narod Špajera bio je žedan Božje riječi i, usprkos zabrane, tisuće slušalaca<br />
je dolazilo na službu koja se održavala u kapeli saskog izbornog kneza. {VB 164.4}<br />
To je ubrzalo krizu. Jednom carskom odlukom bilo je saboru saopćeno da rješenje o<br />
vjerskoj slobodi prouzrokuje mnoge nerede i da car zbog toga traži da se to rješenje poništi.<br />
Taj samovoljni čin izazvao je ogorčenje i zaprepašćenie u redovima evangelističkih kršćana.<br />
Jedan od njih je uzviknuo: „Krist je opet pao u ruke Kaife i Pilata.” Pristalice Rima postali<br />
su još žešći. Jedan od njih j;e rekao: „Turci su bolji od luterana, jer Turci drže postove, a<br />
luterani ih oskvrnjuju. Ako treba da izaberemo između Svetoga pisma, koje je Bog dao, i<br />
crkvenih zabluda, mi ćemo odbaciti ono prvo.” Melanhton je pisao: „Svaki dan, pred punom<br />
skupštinom, Faber baca po koji novi kamen na nas.” {VB 165.1}<br />
116
Change language