Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Govornik koji je uveo kult razuma, rekao je: „Članovi zakonodavne skupštine! Fanatizam<br />
je ustupio mjesto razumu. Njegove mutne oči nisu mogle podnijeti sjaj svjetlosti. Danas se<br />
ogromna masa svijeta sakupila pod onim gotskim svodovima koji prvi put odzvanjaju<br />
glasom istine. Tamo Francuzi slave jedino pravo bogosluženje slobodi i razumu. Tamo smo<br />
položili zavjet da ćemo raditi za uspjeh republikanskog oružja. Tamo smo napustili mrtve<br />
idole za ljubav razuma, tog živog lika, remek-djela prirode.”212 {VB 227.4}<br />
Kada je boginja odvedena u Konvent, predsjednik ju je uhvatio za ruku i obraćajući se<br />
skupu, rekao je: „Smrtnici, prestanite drhtati pred nemoćnim gromom Boga, koga je stvorio<br />
strah. Od sada nemojte priznavati nijedno drugo božanstvo osim božanstva razuma. Ja vam<br />
predstavljam njegov najplemenitiji i najčišći lik; ako morate imati bogove, žrtvujte samo<br />
takvima kao što je ovaj. O pokrivalo razuma! padni pred uzvišenim Senatom<br />
slobode!”... {VB 228.1}<br />
Boginja, nakon što ju je predsjednik zagrlio, ušla je u prekrasna kola i, usred velikog<br />
meteža, bila je odvedena u katedralu Notr-Dam da ondje zauzme mjesto božanstva. Tamo su<br />
je postavili na glavni oltar, i svi prisustni su joj se poklonili. {VB 228.2}<br />
Uskoro poslije toga došlo je do javnog spaljivanja Biblija. Jednom takvom prilikom<br />
članovi Društva narodnog muzeja ušli su u skupštinu sa poklikom: „Živio razum! Na vrhu<br />
štapa nosili su ostatke knjiga koje su se još dimile, među kojima je bilo molitvenika,<br />
brevijara, misala, Starih i Novih zavjeta koji su, kako se izrazio predsjednik, „u velikom<br />
ognju ispaštali za sve gluposti na koje su naveli ljudski rod.”213 {VB 228.3}<br />
Papstva je započelo djelo koje je sada bezboštvo dovršilo. Papska politika stvorila je<br />
takve društvene, političke i religiozne prilike koje su Francusku dovele do ruba propasti.<br />
Pisci, govoreći o užasima revolucije, ističu da se ovi ispadi moraju staviti na račun krune i<br />
crkve. (Vidi Hist. dodatak.) Tačnije, moraju se pripisati crkvi koja je podsticala kraljeve<br />
protiv reformacije, prikazujući je kao neprijatelja krune i uzročnika svađe, koji je opasan za<br />
mir i jedinstvo naroda. Na ovaj način Rim je raspirivao najodvratniju okrutnost i<br />
najogorčenije nasilje koje je ikada proizlazilo cd prijestola. {VB 228.4}<br />
Duh slobode išao je usporedo sa Biblijom. Gdje god je evanđelje primljeno, otvarale su<br />
se oči ljudima. Počeli su otresati okove neznanja, poroka i praznovjerja; počeli su misliti i<br />
raditi kao ljudi. Kraljevi su to vidjeli, i počeli su strepiti za svoju neograničenu vlast. {VB<br />
228.5}<br />
„Rim nije propustio da podstiče njihova sebična strahovanja. Godine 1525. papa je rekao<br />
francuskom regentu: „Ova manija (protestantizam) neće samo pokvariti i uništiti religiju već<br />
i sva poglavarstva, plemstvo, zakone, red i staleže.”214 {VB 228.6}<br />
Nekoliko godina kasnije papski poslanik upozorio je kralja: „Vaše Veličanstva, nemojte<br />
se varati. Protestantizam će oboriti sav građanski i vjerski poredak... Prijesto je u isto tolikoj<br />
opasnosti kao i oltar. Uvođenje nove religije mora neminovno dovesti do novog<br />
164
Change language