Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
primorava savjest i da zabranjuje slobodu istraživanja. Ali zar nije sloboda savjesti<br />
zajamčena njima i njihovim podanicima? Da, ali kao milost, a ne kao pravo! A što se tiče<br />
onih koji nisu bili uključeni u ovaj sporazum, za njih je trebalo da bude i dalje mjerodavno<br />
načelo sile; savjest nije uzeta u obzir. Rim bi ostao nepogrešiv sudi ja vjere. Primiti<br />
predloženoprimirje značilo bi pristati na to da sloboda bude dozvoljena samo u reformiranoj<br />
Saskoj, i da za cijelo ostalo kršćanstvo slobodno istraživanje i ispovijedanje reformirane<br />
vjere znači prijestup koji se kažnjava zatvorom i lomačama. Zar smiju oni postaviti<br />
geografske granice religioznoj slobodi? Mogu li objaviti da je reformacija zadobila<br />
posljednjeg obraćenika i osvojila posljednju stopu zemlje? Treba li da vlast Rima ostane<br />
vječna tamo gdje ona postoji? Mogu li se reformatori smatrati nevinima za krv stotina i<br />
tisuća onih koje bi ovaj ugovor pogodio i koji bi morali žrtvovati svoje živote u papskim<br />
zemljama? To bi u ovom sudbonosnom času značilo izdati djelo evanđelja i slobodu<br />
kršćanstva.”138 Prije bi oni bili spremni žrtvovati sve, čak i svoje kneževine, svoje krune i<br />
svoje živote...”139 {VB 166.3}<br />
„Odbacimo ovaj edikt”, rekli su knezovi. „U pitanju savjesti većina nema nikakvu vlast.”<br />
Poslanici su izjavili: „Zahvaljujući dekretu od 1526. godine, država uživa mir, ali ukidanje<br />
dekreta ispunilo bi Njemačku nemirima i sukobima. Državni sabor nema drugo pravo osim<br />
da sačuva religioznu slobodu do sazivanja novog crkvenog sabora.”140 Dužnost je države<br />
da štiti slobodu savjesti, i tu je granica njenog autoriteta u religioznim stvarima. Svaka<br />
svjetovna vlast koja pokušava da određuje ili nameće vjerske propise gazi onaj princip za<br />
koji su se tako plemenito borili evangelistički kršćani. {VB 167.1}<br />
Papine pristalice odlučile su da slome ono što su nazivale „drskom tvrdoglavošću”.<br />
Pokušali su da izazovu razdor među pristalicama reformacije i da zastraše sve one koji se<br />
još nisu otvoreno izjasnili u njenu korist. Napokon su pred državni sabor bili pozvani<br />
predstavnici slobodnih gradova i od njih se tražilo da se izjasne da li pristaju na date uvjete<br />
ili ne. Oni su zatražili da im se da jedan rok, ali uzalud. Kad su tako bili stavljeni na kušanje,<br />
skoro polovina od rij ih izjasnila se za reformatore. Oni koji su na ovaj način odbili da<br />
žrtvuju slobodu savjesti i pravo ličnog mišljenja, dobro su znali da će ubuduće biti predmet<br />
kritike, osude i progonstva. Jedan od delegata je rekao: „Mi se moramo odreći Božje riječi<br />
ili ćemo biti spaljeni.
Change language