07.04.2023 Views

Militantne Crkve i Države

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />

Prorok ovako ukazuje na naredbu koja je bila zanemarena: „I tvoji će sazidati stare<br />

pustoline, i podignut će temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvat će se: koji<br />

sazida razvaline i opravi putove za naselje. Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš<br />

što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji<br />

slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći<br />

prazne riječi, tada ćeš se veseliti u Gospodu.” Izaija 58, 12-14. Ovo proročanstvo se odnosi i<br />

na današnje vrijeme. Kada je papska vlast promijenila subotu, onda je u Božjem zakonu<br />

nastala pukotina. Ali došlo je vrijeme kada ova božanska ustanova treba da bude<br />

obnovljena. Pukotina treba da se opravi i stari temelji da se podignu. {VB 368.3}<br />

Adam je u svojoj nevinosti, u edemskom vrtu, svetkovao subotu, posvećenu<br />

Stvoriteljevim odmorom i blagoslovom; svetkovao ju je i onda kada je zbog svoga pada,<br />

koji je gorko oplakao, bio istjeran iz svoje sretne domovine. Svipatrijarsi — od Abela pa do<br />

pravednoga Noja, Abrahama i Jakova — svetkovali su subotu. Kada je izabrani narod bio u<br />

egipatskom ropstvu, mnogi su izgubili poznanje Božjeg zakona zbog idolopoklonstva koje<br />

je tamo vladalo. Ali kada je oslobodio Izraela, Gospod je objavio svoj zakon na<br />

veličanstveni način pred sakupljenim narodom da bi svi saznali njegovu volju, bojali ga se i<br />

bili mu uvijek poslušni. {VB 368.4}<br />

Otada pa sve do danas sačuvano je na zemlji poznanje o božanskom zakonu, i subota kao<br />

četvrta zapovijest se svetkovala. Iako je „čovjeku bezakonja” uspjelo da pogazi Božji sveti<br />

dan, ipak su i za vrijeme papske prevlasti vjerne duše na skrivenim mjestima svetkovale<br />

subotu. Od vremena reformacije, u svakom pokoljenju bilo je ljudi koji su je svetkovali. I<br />

pored čestih poruga i progonstava, uvijek je bilo ljudi koji su svjedočili o vječnosti Božjeg<br />

zakona i o svečanoj obavezi prema suboti kao uspomeni na stvaranje. {VB 369.1}<br />

Ove istine, prikazane u Otkrivenju 14. glavi u vezi sa „vječnim evanđeljem”, bit će<br />

obilježje Kristove crkve u vrijeme njegovog dolaska. Kao posljedica objavljivanja trostruke<br />

vijesti pojavljuje se narod za koji se kaže: „Ovdje je trpljenje svetih, koji drže zapovijesti<br />

Božje i vjeru Isusovu.” A ova vijest je posljednja koja treba da se objavi prije Gospodnjeg<br />

dolaska. Odmah poslije njenog objavljivanja prorok je vidio kako Sin čovječji dolazi u slavi<br />

da prikupi žetvu svijeta. {VB 369.2}<br />

Svi koji su prihvatili svjetlost o svetinji i nepromjenljivosti Božjeg zakona, bili su<br />

ispunjeni radošću i čuđenjem kada su vidjeli ljepotu i suglasnost istina koje su im postale<br />

jasne. Željeli su da svjetlost koja im je izgledala tako dragocjena obasja i druge kršćane.<br />

Pouzdano su vjerovali da će je i oni radosno prihvatiti. Ali istine po kojima su se razlikovali<br />

od svijeta nisu bile drage mnogima koji su se smatrali Kristovim sljedbeni-cima. Biti<br />

poslušan četvrtoj zapovijesti tražilo je žrtvu od koje se većina ustezala. {VB 369.3}<br />

Kada su iznijeti zahtjevi o suboti, mnogi su o njima prosuđivali sa svjetskog gledišta i<br />

govorili: „Mi smo uvijek svetkovali nedjelju, svetkovali su je i naši očevi; i mnogi dobri i<br />

pobožni ljudi su umrli blaženom smrću svetkujući nedjelju. Ako su oni bili u pravu, onda<br />

275

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!