Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
shvaćanje o Bogu svedeno je na lik palog čovjeka, jer se tu svećenik javlja kao Božji<br />
namjesnik. Ovo ponižavajuće ispovijedanje čovjeka čovjeku je tajni izvor iz koga izlaze<br />
mnoga zla koja pogane svijet i pripremaju ga za konačno uništenje. Ali onome koji je<br />
popustljiv prema samome sebi ugodnije je da se ispovijedi smrtnom čovjeku nego da<br />
svoje srce otvori Bogu. Ljudskoj prirodi više odgovara da čini pokoru nego da se odrekne<br />
grijeha. Lakše je mučiti svoje tijelo koprivama i oštrim lancima negoli razapeti tjelesne<br />
želje. Tjelesno srce više voli da nosi teške okove nego da primi Kristov jaram. {VB 460.4}<br />
Postoji upadljiva sličnost između rimske crkve i jevrejske crkve u vrijeme Kristovog<br />
prvog dolaska. Dok su Jevreji tajno gazili svako načelo Božjeg zakona, izvana su bili vrlo<br />
strogi u pogledu držanja njegovih propisa. Narod su opterećivali raznim propisima i<br />
predanjima koja su činila poslušnost mučnom i dosadnom. Kao što su Jevreji tvrdili da<br />
obožavaju zakon, tako i katolici tvrde da obožavaju križ. Oni uzdižu simbol Kristovih muka,<br />
a u svome životu se odriču Onoga koga taj križ predstavlja. {VB 461.1}<br />
Katolici stavljaju križ na svoje crkve, na oltare i svećenička odijela. Svuda se vide križevi<br />
koji se javno poštuju i uzdižu, ali Kristova nauka je sahranjena pod mnoštvom besmislenih<br />
predanja, lažnih tumačenja i strogih propisa. Kristove riječi upućene fanatičkim Jevrejima<br />
mogu se još više primijeniti na vođe rimokatoličke crkve: „Oni vežu bremena teška za<br />
nošenje.” Matej 23, 4. Savjesne duše u krilu katoličke crkve stalno strahuju bojeći se gnjeva<br />
jednog osvetničkog Boga, dok mnogi do-stojanstvenici ove crkve žive u raskoši i čulnim<br />
zadovoljstvima. {VB 461.2}<br />
Klanjanje slikama i relikvijama, prizivanje svetaca i uzvisivanje pape su sotonine zamke<br />
koje imaju za cilj da odvrate pažnju naroda od Boga i njegovog Sina. Da bi upropastio duše,<br />
sotona se trudi da skrene njihovu pažnju sa Onoga u kome jedino mogu naći spasenje. Zeli<br />
da njihovu pažnju skrene na nešto što bi zamijenilo Onoga koji je rekao: „Hodite k meni svi<br />
koji ste umorni i natovareni, i ja ću vas odmoriti.” Matej 11, 28. {VB 461.3}<br />
Sotona se stalno trudi da pogrešno predstavi Božji karakter, prirodu grijeha i pravi ishod<br />
velike borbe. Njegove izmišljotine slabe osjećanje obaveze prema božanskom zakonu i<br />
dopuštaju ljudima da griješe. U isto vrijeme sotona im pomaže da gaje pogrešna shvatanja o<br />
Bogu, tako da gledaju na Boga više sa strahom i mržnjom nego sa ljubavlju. Okrutnost, koja<br />
je svojstvena njegovom karakteru, pripisuje sotona Stvoritelju. Ona je utjelovljena u<br />
vjerskim sistemima i ogleda se u načinu bogosluženja. Tako ljudske duše postaju<br />
pomračene, i sotona ih upotrebljavaj a kao svoja oruđa da ratuje protiv Boga. Zbog<br />
izopačenih pojmova o božanskim osobinama mnogobožački su narodi bili navedeni da<br />
vjeruju da su ljudske žrtve potrebne za sticanje naklonosti božanstva. Tako su počinjene<br />
strašne surovosti od. strane idolopoklonstva u raznim njegovim oblicima. {VB 461.4}<br />
Rimokatolička crkva, koja je sjedinila mnogoboštvo sa kršćanstvom i, slično<br />
mnogoboštvu, pogrešno predstavila Božji karakter, pribjegavala je takođe okrutnim i<br />
strašnim postupcima. U vrijeme prevlasti papskog Rima postojala su razna sredstva za<br />
345
Change language