Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Poglavlje 23.—Šta je svetinja?<br />
Biblijski tekst koji je bio temelj i glavni stup adventne vjere je izjava u Danijelu 8, 14:<br />
„Do dvije tisuće i tri stotine dana i noći; onda će se svetinja očistiti.” (Danijel 8, 14.) To su<br />
bile dobro poznate riječi svima onima koji su vjerovali u skori Gospodnji dolazak. Hiljade<br />
usana ponavljalo je ovo proročanstvo kao lozinku svoje vjere. Svi su osjećali da od događaja<br />
predskazanih u ovome proročanstvu zavise njihova najljepša očekivanja i najdraže nade.<br />
Pokazano je da se ovi proročki dani svršavaju u jesen 1844. godine. Adventisti su tada<br />
vjerovali,, kao i ostali krišćanski svijet, da je zemlja, ili jedan njen dio,, svetinja. Mislili su<br />
da čišćenje svetinje znači očišćenje zemlje vatrom u posljednjem velikom danu, i da će se to<br />
dogoditi u vrijeme drugog Kristovog dolaska. Otuda i zaključak da će se Krist vratiti na<br />
zemlju 1844. godine. {VB 332.1}<br />
Ali određeno vrijeme je prošlo, a Gospod se nije pojavio. Vjerni su znali da Božja Riječ<br />
ne može pogriješiti, i da mora da je pogrešno njihovo tumačenje proročanstva. Ali gdje je<br />
greška? Mnogi su odmah presjekli čvor teškoće time što su poricali da se 2300 dana ispunilo<br />
1844. godine. Ali oni za to nisu mogli navesti nikakve dokaze, osim što Krist nije došao u<br />
vrijeme kada su ga očekivali. Iz toga su zaključili da kada bi se 2300 dana bilo ispunilo<br />
1844. godine, Krist bi već došao da očisti svetinju očišćenjem zemlje vatrom. Ali kako nije<br />
došao, to se ni ovi proročki dani nisu završili. {VB 332.2}<br />
Prihvatiti ovaj zaključak značilo bi napustiti dotadašnje računanje proročkih vremena.<br />
Kako je utvrđeno, 2300 dana počeli su teći kada je stupila na snagu Artakserksova<br />
zapovijest o obnovljenju i ponovnom zidanju Jeruzalema, dakle u jesen 457. godine prije<br />
Krista. Ako ovu godinu uzmemo kao polaznu tačku, dolazimo do potpune suglasnosti u<br />
tumačenju svih onih događaja koji su označeni u Danijelu 9, 25-27. Šezdeset i devet nedelja,<br />
tj. prvih 483 od 2300 godina, trebalo je da dopru do Mesije, Pomazanika; a Kristovo<br />
krštenje i pomazanje Svetim Duhom 27. godine tačno je ispunilo ovo proroštvo. U polovini<br />
sedamdesete nedjelje trebalo je da Pomazanik bude pogubljen. Tri i po godine poslije svoga<br />
krštenja, u proljeće 31. godine, Krist je bio razapet. Sedamdeset nedelja ili 490 godina<br />
trebalo je da pripadaju naročito Jevrejima. Na kraju ovog proročkog vremena je ovaj narod<br />
zapečatio svoje odbacivanje Krista progonstvom njegovih učenika, i apostoli su 34. godine<br />
poslije Krista počeli propovijedati mnogobošcima. Pošto je isteklo prvih 490 od 2300<br />
godina, preostalo je još 1810 godina. „Tada će se”, prema riječima anđela, „svetinja<br />
očistiti”. Sve što je navedeno u proročanstvu, ispunilo se tačno u određeno vrijeme. {VB<br />
332.3}<br />
U ovome izračunavanju bilo je sve jasno i skladno, samo nisu mogli da uvide da li se<br />
ispunio neki događaj koji bi značio očišćenje svetinje, što je trebalo da se dogodi 1844.<br />
godine. Pobijati da proročki dani ističu 1844. godine značilo bi unositi zabunu u cijelo<br />
248
Change language