Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
pošteđena nijedna kuća, ni velika ni mala, ni pariški univerzitet... Pred Morinom je drhtao<br />
cijeli grad..,. To je bilo vrijeme užasnog terora.”173 {VB 186.3}<br />
Žrtve su. umirale u najstrašnijim mukama, jer je bilo nadređeno da vatra gori lagano da bi<br />
se produžile njihove samrtne muke. Ali, oni su umirali kao pobjednici. Njihova je odlučnost<br />
bila nepokolebljiva, a njihov mir nepomućen. Progonitelji,1 nemoćni da pokolebaju njihovu<br />
nesavitljivu čvrstinu, osjećali su se sami pobijeđenima. „Lomače su podizane u svim<br />
dijelovima Pariza, i spaljivanje žrtava vršilo se u razne dane da bi se produžavanjem<br />
mučenja povećao strah od krivovjerstva. Ali pobjeda je ipak bila na kraju na strani<br />
evanđelja. Cijeli Pariz je mogao da vidi kakve je ljude stvorila nova vjera. Nema<br />
propovjedaonice koja bi bila tako rječita kao lomača mučenika! Silna radost, koja je<br />
ozaravala lica onih ljudi kada su odlazili na gubilište, njihova hrabrost usred plamena,<br />
njihovomilostivo praštanje često su pretvarali gnjev u samilost, mržnju u ljubav i<br />
neodoljivom rječitošću svjedočili u korist evanđelja.”174 {VB 187.1}<br />
Svećenici, želeći da podstaknu gnjev naroda, širili su o protestantima najstrašnije klevete.<br />
Okrivljavali su ih da spremaju pokolj katolika, rušenje vlade i ubistvo kralja. Ali u prilog<br />
tog tvrđenja nisu mogli navesti ni jedan dokaz. Ova proročanstva o budućoj nesreći trebalo<br />
je da se ispune; ali u sasvim drugim prilikama i iz sasvim suptrotnih uzroka. Strahote koje<br />
su katolici izvršili nad nedužnim protestantima vapile su za osvetom i donijele su u kasnijim<br />
vjekovima baš onu sudbinu koja je po njihovom proročanstvu prijetila kralju, njegovoj vladi<br />
i njegovim podanicima. Glavni uzročnici te katastrofe su bili nevjernici i same papine<br />
pristalice. Ne učvršćivanje, već ugnjetavanje protestantizma donijelo je Francuskoj poslije<br />
tri stotine godina ona strašna iskušenja. {VB 187.2}<br />
Sumnja, nepovjerenje i užas: obuzeli su sve društvene slojeve Usred sveopćeg uzbuđenja<br />
bilo je očigledno koliko je dubok korijen Luterova nauka uhvatila u srcima ljudi koji su se<br />
odlikovali svojim obrazovanjem, utjecajem i besprijekornim karakterom. Položaji od<br />
povjerenja i časti iznenada su ostali prazni* Zanatlije, štampari, naučenjaci, profesori<br />
univerziteta, pisci, pa čak i dvorski službenici su nestali. Stotine njih pobjeglo je iz Pariza;<br />
dragovoljno su napustili svoju rođenu) zemlju, čime su u mnogo slučajeva prvi put pokazali<br />
da pripadaju reformiranoj vjeri. Papisti su se iznenađeno zgledali pri pomisli da je toliko<br />
neosumnjičenih heretika živjelo u njihovoj sredini. Svoj gnjev izlili su na mnoštvo skromnih<br />
žrtava koje su bile u njhovoj vlasti. Tamnice su bile prepune, sam zrak kao da je potamnio<br />
od dima gorućih lomača koje su bile zapaljene za pristalice evanđelja. {VB 187.3}<br />
Fransoa I se hvalio da je jedan od vođa velikog pokreta renesanse, kulturnog preporoda,<br />
koji je obilježavao početak šesnaestog vijeka. Volio je da sakuplja na svom dvoru učene<br />
ljude iz svih zemalja. Njegova snošljivost prema reformaciji ima se donekle pripisati<br />
njegovoj ljubavi prema nauci i njegovom preziru neznanja i praznovjerja monaha. Ali,<br />
obuzet revnošću da uništi krivovjerstvo, ovaj zaštitnik nauke izdao je jedan dekret kojim je<br />
ukinuo slobodu štampe u cijeloj Francuskoj. Fransoa I predstavlja jedan od mnogih primjera<br />
134
Change language