Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
godina ropstva (Jeremija 25, 11); sedam godina Nabuhodonosorovih (Danijel 4, 13-16);<br />
sedamdeset nedjelja određenih za Jevreje (Danijel 9, 24-27) — svi ovi dopadaj i, određeni<br />
proročkim vremenom ispunili su se prema proročanstvu.”254 {VB 265.1}<br />
Kad je tako u toku ovog proročanstva pronašao neko proročko vrijeme koje se, po<br />
njegovom mišljenju, odnosilo na Kristov drugi dolazak, on je ta proročka vremena smatrao<br />
kao određena vremena, koja je Bog unaprijed objavio „na usta svojih svetih proroka”. „Što<br />
je tajno”, rekao je Mojsije, „to je Božje, ali što je otkriveno, to je naše i sinova naših do<br />
vijeka”. 5. Mojsijeva 29, 29. Preko proroka Amosa Gospod kaže da on „ne čini ništa a da<br />
tajne svoje ne otkrije slugama svojim prorocima”. Amos 3, 7. Oni koji proučavaju Bibliju<br />
mogu dakle sa sigurnošću očekivati da će u njoj pronaći jasno objavljene velike događaje,<br />
koji će se zbiti u ljudskoj historiji. {VB 265.2}<br />
„Uvjerivši se potpuno”, piše Miler, „da je ‚sve Pismo od Boga dano’ korisno; da ono nije<br />
proizvod čovječje volje, već da su ‚nadahnuti od Božjeg Duha pisali sveti Božij ljudi’, i da<br />
je ono napisano ‚za našu nauku, da trpljenjem i utjehom Pisma nad imamo’, ja nisam mogao<br />
kronološki dio Biblije da smatram manje vrijednim od ostalih njenih dijelova. Stoga sam<br />
osjećao da u svom nastojanju da razumijem ono što je Bog u svojoj milosti našao za dobro<br />
da nam otkrije, nemam prava zanemarivati proročke vremenske odsjeke.” {VB 265.3}<br />
Proročanstvo koje je izgledalo da najjasnije otkriva vrijeme Kristovog drugog dolaska<br />
bilo je proročanstvo proroka Danijela 8, 14; „Do dvije hiljade i tri stotine dana i noći, tada<br />
će se svetinja očistiti.” Držeći se svog pravila da Božju Riječ uzima za njenog vlastitog<br />
tumača, Miler je pronašao da u proročkim simbolima jedan dan predstavlja jednu godinu (4.<br />
Mojsijeva 14, 34; Ezehijel 4, 6). Zatim je uvidio da se vre-menski odsjek od dvije hiljade i<br />
tri stotine proročkih dana, ili doslovnih godina, proteže daleko preko vremena milosti,<br />
određenog za Jevreje, i da se prema tome ne odnosi na čišćenje jevrejske zemaljske svetinje.<br />
Miler se držao opće prihvaćenog mišljenja da je u kršćanskoj eri zemlja svetište, i stoga je<br />
zaključio da očišćenje svetinje, prorečeno u Danijel 8, 14, znači očišćenje zemlje vatrom<br />
prilikom Kristovog drugog dolaska. Ako bi se pronašla prava polazna tačka za dvije hiljade:<br />
i tri stotine dana, zaključio je on, lako bi se moglo odrediti i vrijeme drugog Kristovog<br />
dolaska. Na taj način otkrilo bi se vrijeme onog velikog svršetka, „vrijeme kad će se završiti<br />
sadašnje stanje” sa svojom ohološću i silom, sa svojim sjajem i taštinom, bezbožnošću i<br />
nasiljem”, i kada će se „oduzeti prokletstvo sa zemlje, a smrt biti uništena, kad će se dati<br />
plata slugama tvojim prorocima i svetima i onima koji se boje imena tvojega, i kad će biti<br />
pogubljeni oni koji zemlju pogubiše”.255 {VB 266.1}<br />
Miler je nastavio da istražuje proročanstva sa novom i još većom ozbiljnošću, i posvetio<br />
je čitave dane i noći proučavanju onoga što mu se činilo da ima veliku važnost i osobito<br />
značenje. U osmoj glavi proroka Danijela nije mogao pronaći polaznu tačku za dvije hiljade<br />
i tri stotine dana; iako je anđeo Gabrijel dobio nalog da objasni Danijelu viđenje, ipak mu je<br />
dao samo djelomično objašnjenje. Kada je prorok gledao strašno progonstvo koje će naići na<br />
193
Change language