Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
životnoj knjizi Jagnjeta.” Otkrivenje 13, 8. Papstvu će biti ukazano poštovanje u Novom kao<br />
i u Starome Svijetu uspostavljanjem svetkovanja nedjelje, jer se ona zasniva jedino na<br />
autoritetu rimske crkve. {VB 469.3}<br />
Od sredine devetnaestog vijeka istraživači proročanstava u Sjedinjenim Državama<br />
objavljuju svijetu ovo svjedočanstvo. U događajima koji se sada odigravaju jasno se vidi<br />
brzi napredak u ispunjavanju proročanstava. I protestantski učitelji ističu božanski autoritet<br />
nedjelje iako nemaju nikakav biblijski dokaz za to, kao ni papske vođe koje izmišljaju<br />
čudesa da bi zamijenile Božju zapovijest. Tvrđenje da će Božji sud pohoditi ljude zbog<br />
prestupanja nedjelje koja je postavljena na mjesto subote, ponovit će se. Već se pojavljuje<br />
pokret koji radi na tome da prisili ljude da svetkuju nedjelju. Taj pokret sve više raste. {VB<br />
470.1}<br />
Rimska crkva se naročito ističe svojim lukavstvom i prepredenošću. Ona može da<br />
predskaže šta će biti. Videći da je protestantske crkve poštuju time što prihvataju lažnu<br />
subotu i da se spremaju da je nametnu istim onim sredstvima koja je ona upotrebila u<br />
prošlosti, ona može mirno da čeka svoj čas. Oni koji odbijaju svjetlost istine, tražit će<br />
pomoć od ove samozvane nepogrešive sile da bi uzvisili ustanovu koju je ona sama<br />
osnovala. Nije teško naslutiti kako će spremno katolička crkva pružiti pomoć protestantima<br />
u ovom poslu. Tko zna bolje od papskih vođa kako da se postupa sa onima koji nisu<br />
poslušni crkvi? {VB 470.2}<br />
Rimska crkva, sa svojim ograncima po cijelome svijetu, sačinjava ogromnu organizaciju,<br />
koja se nalazi pod nadzorom papske stolice i treba da služi njenom interesu. Milioni njenih<br />
članova u svim zemljama svijeta poučavaju se da su dužni da pokažu podaničku pokornost<br />
papi. Ma kojoj narodnosti pripadali i ma kakav bio oblik njihove vlade, oni treba da<br />
smatraju autoritet crkve većim od svakog drugog. Iako se zaklinju državi na vjernost, ipak<br />
iznad svega stoji zavjet poslušnosti Rimu, koji ih oslobađa svake obaveze koja nije u<br />
suglasnosti sa interesima Rima. {VB 471.1}<br />
Historija nam svjedoči o vještim i upornim naporima papstva da se uvuče u poslove<br />
država i, zadobivši oslonac, da radi na ostvarenju svojih ciljeva, čak po cijeni propasti<br />
prinčeva i naroda. Godine 1204. iznudio je papa Inocentije III od Petra II, kralja<br />
Aroganskog, da položi ovu neobičnu zaklet-, „Ja, Petar, kralj Aragonski, priznajem i<br />
obećavam mome gospodaru, papi Inocentiju, njegovim katoličkim nasljednicima i rim-skoj<br />
crkvi stalnu vjernost i poslušnost. Vjerno ću čuvati svoje kraljevstvo u poslušnosti prema<br />
njemu, skupocjenu vjeru ću braniti, a krivo vjersku pokvarenost goniti.”305 Ovo se slaže sa<br />
tvrđenjima u pogledu moći rimskog prvosvećenika da on ima „zakonsko pravo da obara<br />
careve” i da „može da oslobodi podanike od njihove zakletve vjernosti prema nepravednim<br />
vla-darima”.306 {VB 471.2}<br />
Neka se ne zaboravi da se Rim hvali upravo time što se nikada ne mijenja. Principi<br />
Grgura VII i Inocentija III su još uvijek principi rimokatoličke crkve. Kada bi imala silu,<br />
352
Change language