Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
našim slabostima. Naprotiv, on je bio iskušan u svemu, kao i mi, ali nikada nije<br />
sagriješio. 16 Zato odvažno pristupimo prijestolju milosti da bismo primili milost i milosrđe baš<br />
kada nam je potrebno. (Hebrejima 4:14-16)<br />
Ono što je dovelo do ovog pokreta bilo je otkriće da je Artaskerksova naredba o obnovi<br />
Jeruzalema, koja je bila polazna tačka proročkog vremena od 2300 dana, stupila na snagu u<br />
jesen 457. godine prije Krista a ne početkom te godine, kako se to ranije mislilo. Ako<br />
računamo 2300 godina od jeseni 457. godine prije Krista, onda se ovaj period završava u<br />
jesen 1844. godine. {VB 323.5}<br />
Dokazi iz starozavjetne simboličke službe u svetinji upućivali su isto tako na jesen kao na<br />
vrijeme kada će nastupiti događaj označen kao „čišćenje svetinje”. Ovo je postalo vrlo jasno<br />
kada je bila skrenuta pažnja na način kako su se ispunile predslike Koje su se odnosile na<br />
prvi Kristov dolazak. {VB 324.1}<br />
Klanje pashalnog jagnjeta bilo je predslika Kristove smrti. Pavle veli: „Jer i pasha naša<br />
zakla se za nas, Krist.” 1. Korin-ćanima 5, 7. Snop prvina od žetve, koji je za vrijeme Pashe<br />
bio obrtan pred Gospodom, bio je predslika Kristovog uskrsnuća. Govoreći o Gospodnjem<br />
uskrsnuću i uskrsnuću cijelog njegovog naroda, Pavle kaže: „Prvenac Krist; a potom oni<br />
koji vjerovaše Kristu o njegovu dolasku.” 1. Korinćanima 15, 23. Kao što je obrtani snop<br />
bilo prvo zrelo žito požnje veno prije žetve, tako je i Krist prvenac one besmrtne žetve<br />
spašenih, koja će pri budućem uskrsnuću biti sabrana u Božje žitnice. {VB 324.2}<br />
Ove predslike ispunile su se ne samo što se tiče događaja nego i u pogledu vremena.<br />
Četrnaestoga dana prvoga jevrejskog mjeseca — istoga dana i mjeseca u kojem se za<br />
vrijeme dugih petnaest vjekova klalo pashalno jagnje, Krist je, jedući sa svojim učenicima<br />
pashalnu večeru, ustanovio svečanu uredbu, koja je trebalo da bude uspomena na njegovu<br />
vlastitu smrt kao „Božjeg jagnjeta, koje uze na se grijehe svijeta”. (Ivan 1, 29.) Iste noći on<br />
je pao u bezbožne ruke, koje su Ga razapele i ubile. I kao ispunjenje onoga što je<br />
predstavljao obrtani snop, naš Spasitelj je trećega dana uskrsnuo iz mrtvih i postao prvenac<br />
onima koji umriješe.” On je slika svih usrkslih pravednika čije će „poniženo tijelo” biti<br />
preobraženo, „da bude jednako tijelu slave njegove”. (1. Korinćanima 15, 20; Filipljanima<br />
3, 21.) {VB 324.3}<br />
Isto tako se moraju ispuniti predslike koje se odnose na drugi Kristov dolazak u vrijeme<br />
predskazano simboličkom službom u svetinji. Po starozavjetnoj službi veliki Dan očišćenja,<br />
ili čišćenja svetinje, bio je desetoga dana sedmoga jevrejskog mjeseca. (3. Mojsijeva 16, 29-<br />
34.) Kada je svećenički poglavar obavio čišćenje za cio Izrael, i tako iz svetinje uklonio<br />
njihove grijehe, izašao je napolje i blagoslovio narod. Tako se vjerovalo da će Krist, naš<br />
Poglavar svećenički, doći da očisti zemlju uništenjem grijeha i grešnika, i da će svome<br />
narodu dati besmrtnost. Deseti dan sedmoga mjeseca — vrijeme čišćenja svetinje i veliki<br />
Dan očišćenja, koji je 1844. godine padao 22. listopada, smatrao se danom Kristovog<br />
241
Change language