Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
Viklif je počeo da piše i objavljuje rasprave protiv monaha ne toliko s namjerom da bi se<br />
s njima prepirao, već da bi skrenuo pažnju ljudima na učenje Svetoga pisma i njegovog<br />
Autora. Izjavio je da papa nema veću vlast u pogledu davanja oproštaja ili isključivanja iz<br />
crkve nego svećenici, i da nitko ne može biti punovažno isključen osim ako je sam navukao<br />
na sebe Božje negodovanje. Nijedan drugi način ne bi mogao biti uspješniji od ovog kojim<br />
je Viklif poduzeo akciju, da obori ogromnu građevinu duhovne i svjetovne vlasti koju je<br />
papa podigao, i koja je držala u ropstvu milione ljudi. Viklif je bio ponovo pozvan da brani<br />
prava engleske krune protiv uplitanja Rima. Kao kraljevski poslanik, proveo je dvije godine<br />
u Holandiji, gdje je pregovarao sa predstavnicima Rima. Tu je došao u vezu sa svećenstvom<br />
Francuske, Italije i Španije; mogao je vidjeti što se zbiva iza zavjese i upoznati mnoge<br />
stvari, koje bi mu u Engleskoj ostale sakrivene. Naučio je mnogo šta, što mu je pomoglo u<br />
njegovom kasnijem radu. Preko tih predstavnika papskog dvora mogao je upoznati pravu<br />
prirodu i cilj hijerarhije. Vrativši se u Englesku, počeo je da propovijeda otvorenije i sa<br />
većim žarom; izjavio je da su lakomstvo, ponos i laž bogovi Rima. {VB 69.1}<br />
U jednoj svojoj raspravi on se ovako izražava o papi i njegovom sakupljanju poreza:<br />
„Oni odvlače iz naše zemlje sredstva namijenjena siromasima, godišnje odlazi na hiljade<br />
maraka kraljevskog novca za sakramente i duhovne stvari, a to nije ništa drugo nego<br />
prokleto krivoverje-simonija, na koju oni navode cijelo kršćanstvo. I doista, kad bi naša<br />
zemlja imala veliko brdo zlata, i nitko od njega ne bi uzimao osim ubirača oholog i<br />
svjetskog pontifeksa, tokom vremena bi nestalo tog brda; jer oni uzimaju iz naše zemlje<br />
svaki novac, a ne daju nam ništa drugo osim Božjeg proklestva zbog simonije.”12 {VB<br />
69.2}<br />
Uskoro poslije svog povratka u Englesku, kralj je imenovao Viklifa župnikom u<br />
Latervortu. To je bio dokaz da kralj nije bio nezadovoljan s njegovim govorom. Viklifov<br />
utjecaj osjećao se u donošenju odluka dvora i u formiranju vjere naroda. {VB 70.1}<br />
Rim je uskoro počeo sipati na njega gromove. U Englesku su bile poslate tri papske<br />
poslanice: univerzitetu, kralju i višim svećenicima; sve tri poslanice su naređivale da se<br />
odmah poduzmu odlučne mjere i da se zatvore usta učitelju krivovjerja-13 Prije dolaska tih<br />
poslanica, biskupi su u svojoj revnosti pozvali Viklifa da se pojavi pred njih radi saslušanja.<br />
Ali dva najmoćnija kneza u kraljevstvu pratila su Viklifa na sud; narod koji je okružavao<br />
zgradu, provalio je u sudnicu i toliko je preplašio sudije da je istraga bila obustavljena, i<br />
Viklif ie mozgao mimo otići. Malo kasnije umro je Edvard III, koga su biskupi u njegovoj<br />
starosti pođsticali protiv reformatora, a kraljevskim regentom postao je raniji Viklifov<br />
zaštitnik. {VB 70.2}<br />
Papska poslanica pozivala je Englesku da uhapsi i zatvori jeretika. (Vidi Hist. dodatak.)<br />
Te mjere vodile su direktno na lomaču. Izgledalo je da će on pasti kao osveta Rima. Ali<br />
Onaj koji je nekad izjavio: „Ne boj ste: ja sam tvoj štit”, opet je pružio svoju ruku da zaštiti<br />
svoga slugu. (1. Mojsijeva 15, 1.) Došla je smrt, ali ne reformatoru, nego papi, koji je<br />
47
Change language