Militantne Crkve i Države
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
Rat je od životne važnosti za državu; to je područje u kojem se rješava biti ili ne biti; to je staza koja vodi u sigurnost ili propast. (Ili »jer je (bojno polje) mjesto gdje se rješava pitanje života i smrti (a rat) put da se ostane živ ili propadne«.) Stoga je nužno dobro ga proučiti. »Oružje je alat zlog znamenja.« Rat je ozbiljno pitanje koje ne možemo shvatiti ako u nj ulazimo bez potrebnog razmišljanja. 2. Ratnu situaciju moramo razmatrati uzimajući u obzir pet temeljnih činilaca. 3. Prvi od tih činilaca je moralni utjecaj (Ovdje je dao (uvriježeno Ino) preveden kao »moralni utjecaj«. Obično se prevodi kao »put« ili »ispravan put«. Kad govorim o moralu, mislim na izvor sklada između naroda i njegovih vođa, odnosno je li narod spreman slijediti ih u život i u smrt ne plašeći se smrtne opasnosti (ili »Moralni utjecaj je ono zahvaljujući čemu narod živi u skladu sa svojim nadređenima « ... To su ključevi pobjede u rukama stratega. Dakle, ako proračuni pokazuju da su naše snage nadmoćnije, u hramu će se procijeniti da je u izgledu pobjeda. … Svaki se rat osniva na varkama…,
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Militantne</strong> <strong>Crkve</strong> i <strong>Države</strong><br />
duh pobune i anarhije. Rat protiv Biblije obilježio je jedno razdoblje koje je u historiji<br />
poznato kao „vlast terora”. Mir i sreća protjerani su sa ognjišta i iz srca ljudi. Nitko nije bio<br />
siguran. Onaj koji je danas trijumfirao, sutra je već bio osumnjičen i osuđen. Nasilje i<br />
pokvarenost neograničeno su vladali. {VB 232.4}<br />
Kralj, svećenstvo i plemstvo bili su primorani da podnesu užasnu okrutnost jadnog<br />
razjarenog i gnjevnog naroda. Njegova žeđ za osvetom još je više porasla ubistvom kralja; i<br />
oni koji su zapovjedili da se kralj ubije, uskoro su pošli za njim pod giljotinu. Odlučeno je<br />
da se pogube svi koji su bili osumnjičeni kao neprijatelji revolucije. Tamnice su bile<br />
prepune; jedno vrijeme u njima je bilo preko dvjesta hiljada zatvore,nika. U gradovima su se<br />
dešavali strašni prizori. Jedna revolucionarna stranka dizala se protiv druge, i Francuska se<br />
pretvorila u veliko poprište sukoba narodnih masa, kojima je zavladao bijes njihovih strasti.<br />
„U Parizu su izbijali ustanci jedan za drugim, a građani su bili podijeljeni u različite stranke<br />
koje su, kako je izgledalo, išle za međusobnim istrebljenjem.” A da zlo bude još veće,<br />
Francuska se uplela u dugi i teški rat sa velikim silama Evrope. „Zemlja je bila skoro<br />
uništena vojska se bunila zbog neispaćenih plata, Parižani su umirali od gladi, provincije su<br />
pustošili razbojnici, a civilizacija sa gotovo ugasila u anarhiji i razvratu.” {VB 233.1}<br />
Narod je vrlo dobro naučio lekcije okrutnosti i mučenja kojima ga je Rim tako marljivo<br />
učio. Konačno je došao dan osvete. Sada više nisu bili bacani u tamnice ili vođeni na<br />
gubilišta učenici Isusa Krista. Oni su odavna izginuli ili su bili prognani u izgnanstvo.<br />
Okrutni Rim je sada osjetio smrtonosnu silu onih koje je odgajao da uživaju u krvoproliću.<br />
„Primjer gonjenja koje je kler Francuske davao tokom tolikih vjekova, sada se okrenuo<br />
svom težinom protiv njega. Krv svećenika prolivala se na giljotini. Galije i tamnice, nekad<br />
pune hugenota, sada su bile pune njihovim goniteljima. Okovani za svoja sjedišta i naporno<br />
veslajući, rimski svećenici su proživljavali sve muke koje su tako rado zadavali krotkim<br />
hereticima.” (Vidi Hist. dodatak.) {VB 233.2}<br />
Zatim su došli dani kada su najokrutniji zakoni bili izvršavani cd strane najnečovječnijih<br />
sudova; kada čovjek nije mogao pozdraviti svog susjeda ili se pomoliti, a da se timene izloži<br />
opasnosti da je učinio smrtni prijestup; kad su špijuni vrebali na svakom uglu ulice; kad je<br />
svako jutro giljotina bila veoma zaposlena; kada su tamnice bile tako pune kao prostorije<br />
broda natovarenog robovima; kada su kanali Pariza dovodili u Senu potoke ljudske krvi...<br />
Dok su svakog dana ulicama Pariza prolazila kola natovarena žrtvama ‚ka gubilištu, dotle su<br />
prokonzuli, koje je Konvent poslao u departmane, vršili nasilja koja isu nadmašivala čak<br />
ona u prijestonici. Nož smrtonosne mašine dizao se i padao odviše sporo za djelo<br />
pogubljenja. Dugi redovi hapšenika ubijani su plotunima. Lađe prepune nesretnim žrtvama<br />
su potapane. Lion se pretvorio u pustinju. U Arasu su zatvorenicima uskratili i okrutnu<br />
milost brze smrti. Uzduž rijeke Loare, od Somura do mora, velika jata vrana i jastrebova<br />
slavila su gozbu nad galim leševima, isprepletenim u položajima koji su ulivali odvratnost.<br />
Nikakva milost nije se ukazivala ni prema spolu ni prema godinama:. Broj<br />
sedamnaestogodišnjih mladića i djevojaka, koje je ova okrutna vlast pogubila, penjao se na<br />
168
Change language