ovde - vera znanje mir

Islamski feminizam, u cjelini, radikalniji je nego što to bijaše muslimanski sekularni
feminizam. Islamski feminizam insistira na punoj ravnopravnosti muškarca i žene kako u javnome
tako i u privatnome domenu (sekularne feministkinje, historijski gledano, prihvatili su ideju
ravnopravnosti u javnome životu, dočim su u privatnoj sferi prihvatili ideju komplementarnosti).
Islamski feminizam tvrdi da žena može biti šef države, predvoditi namaz, biti sudija i muftija. U
nekim zemljama sa većinskom muslimanskom populacijom, muslimanke rade kao sudije, neke
kao predsjednice Vlade, a jedna je i šef države. Islamski feminizam nastoji koristiti nam svima,
muslimanima oba spola, kao i nemuslimanima koji žive zajedno s muslimanima.
Čini se da je bitno fokusirati se na sadržaj islamskog feminizma i na njegove ciljeve, a ne
zaglibiti u rasprave oko toga ko ima pravo misliti/analizirati i govoriti. Ne budimo previše kruti
niti polažimo isključivo pravo na islamsku jednakost spolova, na islamski feminizam. Kako ja
vidim, islamski feminizam je za sve.
Islamski feminizam je feministički diskurs artikuliran islamskom paradigmom, ponašanjem i
aktivizmom, inspiriran njime i ozakonjen u ime islama. Neki muslimani govoreći o islamskome
feminizmu bili su među tvorcima novoga diskursa, ili aktivisti njime inspirirani.
Drugi muslimani, poput učenjaka, pisaca, novinara i intelektualaca, komentirajući islamski
feminizam, uđoše u debate i o njemu pisaše, no stojeći izvan manifestiranoga okvira islamskih
feministkinja. Marokanski sociolog i spisateljica Fatima Mernissi, poznat je primjer i, štaviše,
jedna od osoba koje prve artikuliraše islamski feminizam, no ne govoreći istodobno o islamskome
feminističkom identitetu.
Crpljeno iz historije, te iz suvremenih promatranja Egipta, s njegovim pionirskim feminističkim
pokretom, željela bih ponovo naglasiti da feminizam muslimanki jeste feminizam islama, tj.
artikulirao se u islamskim okvirima - ali ne samo tim okvirima, budući je feminizam također
artikuliran nacionalizmom, humanističkim/humanim pravima i demokratskim raspravama.
Razlika između (sekularnoga) feminističkoga diskursa i islamskoga feminističkoga diskursa
jeste u tome što je posljednji feminizam izražen isključivo islamskom paradigmom (ali je čak i
ovo komplicirano). Ne želim sugerirati (ili oformiti) binomizam na osnovu sekularnoga
feminističkoga i islamskoga feminističkoga diskursa, već ukazati na pokrenute nesuvisle
kategorije. Postoje vezni elementi i sekularnoga i religijskoga u oba diskursa.
Aleksandar Lebl o antisemitizmu
Monday, February 11th, 2008
“Antisemitizam je s pravom uključen u teme kojima će se baviti ovaj skup posvećen ekstremizmu,
jer gotovo da nigde nema ekstremističke partije, pokreta ili organizacije koji nisu i antisemitski.
Pošto Jevreji nisu jedini semiti, mnogi smatraju termin antisemitizam neadekvatnim (skovao ga je
1879.ili 1880. godine nemački novinar Vilhelm Mar, autor mnogih antijevrejskih članaka) i
smatraju da je bolji judeofobija. No i ja se služim njime, jer je ušao u upotrebu širom sveta.
Odmah na početku da preciziram tri stvari. Prvo, kada povezujem ekstremizam i antisemitizam ne
mislim samo na desni ekstremizam, danas uglavnom neofašizam i neonacizam (te reči ne smatram
potpunim sinonimima). Bilo je i ima levih ekstremista antisemita, Staljin na primer. On je
poubijao velik broj Jevreja optuživanih za jevrejski nacionalizam, cionizam, kosmopolitizam, …
Ovde ne govorim o desetinama hiljada Jevreja stradalih, kao i milioni drugih građana SSSR,
članova SKP(b) i nepartijaca, zbog raznih “skretanja” ili drugih “zločina”. Antisemitizma je bilo i
u drugim komunističkim partijama. Danas u KP Rusije, kojoj je na čelu Zjuganov, ima otvorenih
antisemita, kao što je jedan general, član CK, koji se nije ustručavao da javno usklikne “Smrt
Jevrejima!”
Drugo, povezanost ekstremizma i antisemitizma ne znači da ga nema i u demokratskim
političkim i ostalim organizacijama, ili kod običnog sveta Predrasude i mržnja prema Jevrejima
postoje vekovima, pri čemu je najjači bio i najduže trajao, ponegde sve do naših dana, verski