23.12.2012 Views

ovde - vera znanje mir

ovde - vera znanje mir

ovde - vera znanje mir

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

браку) са својим женама и с оним (робињама) које су у њиховој власти” (El–Mu’minun,<br />

Вјерници , 23:5 – 6. Уп. El–Me‘aridz, Успоништа, 70:29 – 30).<br />

[11] О препрекама брака, в. En–Nisa, Жене, 4:26–27. Постоји и органичена ендогамија<br />

нарочито између рођака по оцу; просидба за брак кћерке очевог брата има предност, а<br />

развод с њом изазива скандал; Gibb, Islam, 1971, 178.<br />

[12] „О вјерници, кад вам дођу вјернице као мухаџирке (исељенице), провјерите<br />

(прокушајте) их (њихово вјеровање), а Бог најбоље зна (какво је) њихово вјеровање. Ако их<br />

знате као вјернице , не враћајте их невјерницима. Оне (више) нису дозвољене њима<br />

(невјерницима), нити су они (невјерници) дозвољени њима (вјерницама). Подајте им<br />

(невјерницима) оно што су дали (на име брачних дарова тим вјерницама). Нема вам<br />

сметње да их ви вјенчате након што им дате мехр (женидбене дарове) ” (El–Mumtehane,<br />

Провјерена, 60:10).<br />

[13] „Данас су вам дозвољене лијепе и чисте ствари. Дозвољена су вам и јела оних који<br />

слиједе (једну Божју) Књигу, а ваша јела су њима дозвољена. (Вама су дозвољене) честите<br />

жене правовјерне и честите жене оних којима је дата Књига прије вас, када им дате<br />

њихове брачне дарове, оженивши се њима, не чињећи са њима блуд, нити их узимајући за<br />

приљежнице (конкубине)” (El–Maide, Трпеза, 5:6).<br />

В. Соловјев - једно занимљиво виђење<br />

Monday, December 17th, 2007<br />

V. Solovjev - Kratka povest o Antihristu<br />

“…Među članovima sabora posebno su se izdvajala trojica. Prvo, papa Petar II, koji je punopravno<br />

predvodio katolički dio sabora. Njegov je prethodnik umro putujući na sabor, pa je u Damasku<br />

okupljeni konklav jednoglasno izabrao kardinala Simona Barioninija, koji je uzeo ime Petar. On je<br />

poticao iz prostog naroda, iz Kampanje, i postao je poznat kao propovjednik karmelitskog reda<br />

koji je stekao velike zasluge u borbi protiv jedne satanističke sekte, naročito jake u Petrogradu i<br />

okolini, koja je zavodila ne samo pravoslavne, nego i katolike. Pošto je bio postavljen za<br />

nadbiskupa mogiljevskog, a potom i kardinala, on je već unaprijed bio određen da nosi papsku<br />

tijaru. Bio je to čovjek pedesetih godina, srednjeg rasta i nabijene građe, crvenoga lica, orlovskog<br />

nosa i gustih obrva. On je bio čovjek vatren i plahovit, govorio je sa žarom, široko razmahujući<br />

rukama i prije je zanosio slušaoce no što ih je ubjeđivao. Prema svjetskome vlastodršcu novi papa<br />

je izražavao nepovjerenje i neraspoloženje, naročito pošto je pokojni papa, krećući se na sabor,<br />

popustio imperatorovim navaljivanjima i postavio za kardinala carskog kancelara i velikog<br />

svjetskog maga, egzotičnog episkopa Apolonija, kojega je Petar smatrao sumnjivim katolikom i<br />

nesumnjivim prevarantom. Stvarni, iako nezvanični vođa pravoslavaca bio je starac Jovan, vrlo<br />

poznat u ruskome narodu. Iako se zvanično vodio kao episkop “u <strong>mir</strong>ovini”, nije živio ni u<br />

kakvom manastiru, već je neprestano lutao na sve četiri strane. O njemu su se ispredale razne<br />

legende. Neki su tvrdili da je to vaskrsao Fjodor Kuzmič, to jest imperator Aleksandar Prvi, rođen<br />

prije trista godina. Drugi su išli dalje i tvrdili da je to pravi starac Jovan, to jest apostol Jovan<br />

Bogoslov, koji nikada nije umro i pojavio se u ovo, posljednje vrijeme. On sam ništa nije govorio<br />

o svome porijeklu i mladosti. Sada je to bio vrlo vremešan, ali krepak starac, žućkastog, pa čak i<br />

zelenkastog odsjeva bijele kose i brade, visokoga rasta, mršav u tijelu, ali punih i blago ružičastih<br />

obraza, živih svjetlucavih očiju i umiljato dobrodušnog lica i govora, uvijek odjeven u bijelu rizu i<br />

plašt. Evangelističke članove sabora predvodio je veoma učeni njemački teolog profesor Ernst<br />

Pauli. To je bio suvonjav starčić onižeg rasta, ogromnog čela, oštrog nosa i glatko izbrijane brade.<br />

Njegove su se oči odlikovale nekakvim neumoljivo-dobrodušnim izrazom…<br />

…Oni se stadoše micati, pokušavajući da zbace plaštove u koje bjehu umotani. Svi im uz povike<br />

radosti počeše pomagati, pa uskoro obojica oživjelih ustadoše na noge, zdravi i čitavi. I progovori<br />

oživjeli starac Jovan: “Evo, dječice, nijesmo se ni rastajali. Evo šta ću vam reći sada: vrijeme je da

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!