ovde - vera znanje mir

3Taj tekst bio bi Djela (18,24—28): A dođe u Efes jedan Jevrejin, po imenu Apolos, čovjek rječit i
silan u knjigama. Ovaj bješe upućen na put Gospodnji, i govoreći duhom, govoraše i učaše pravo o
Gospodu, a znadijaše samo krštenje Ivanovo. Dalje se kaže, da je on slobodno propovijedao i da je
nadvladao Hebreje »dokazujući iz Pisma da je Isus Hristos«. Stav 25 pokazuje da je Apolos znao
za krstitelja Ivana. No samo iz toga teksta teško je zaključiti da li se time hoće reći da je historijski
postojao samo Ivan ili da je Apolos znao samo Ivanovu »teoriju«. Vjerojatnije je da se tu radl o
poučavanju, a ne o historijskom zbivanju, jer dogmatizam učenja širio se je postepeno preko
pojedinih koncila, a do tada postojala su različita shvaćanja o mnogim pitanjima vjere. Na pr. u
Djelima (19, 1—2) kaže se: Dogodi se pak, kad bješe Apolos u Korintu, da Pavle prolazaše gornje
zemlje, i dođe u Efes i našavši neke učenike reče im: jeste li primili Duha Svetoga (pneuma
hagion) kad ste vjerovali? A oni mu rekoše: nismo ni čuli da ima Duh Sveti.
4Djela 2, 22; 2, 32; 2, 36; 3, 13; 3, 20; 5, 30; 10, 38; 13, 23; 17, 3; 18, 5; 18, 28.
5Mt. 21, 11; Mk. 14, 67; 10,47; Iv. 19,19; 1, 45; 18, 5.
6Prema Djelima Pavle želi da u Jerusalemu širi novu vjeru na koju je i sam prešao. Tu mu se
suprotstavlja grupa heleniziranih Židova koja je sebe zvala helenisti (9, 29; vidi: Werner Jaeger —
Humanistische Reden und Vortrage, Berlin 1960. Studija: Paideia Christi, 1959). U 11, 19 opisana
su i područja djelovanja: A oni šta se rasijaše od nevolje koja posta za Stefana, stignu do Feniklje i
Kipra i Antiohije, nlkomu ne govoreć riječi nego samo Jevrejima.
7Taj tekst je knjiga proroka Isaije (gl. 53): 1. Ko vjerova propovijedanju našemu i mišica Gospoa
kome se otkri? 2. Jer izmiče pred njim kao šibljika, i kao korijen iz suhe zemlje; ne bi obličja ni
ljepote u njega; i vidjesmo ga, i ne bješe ništa na očma, čega radi bismo ga poželjeli. 5. Ali on bi
ranjen za naše prijestupe, izbijen za naša bezakonja, kar bješe na njemu našega mira radi, i ranom
njegovom mi se iscijelismo. 7. Mučen bi i zlostavljen, all ne otvori usta svojih; kao jagnje na
zaklanje vođen bi i kao ovca nijema pred onijem koji je striže ne otvori usta svojih. 9. Odrediše
mu grob sa zločincima, ali na samrti bi s bogatijem, jer ne učini nepravdu, niti se nađe prljevara u
ustima njegovim. 10. Ali Gospodu bi volja da ga bije, i dade ga na muke; kad položi dušu svoju u
prinosu za grijeh, vidjet će natražje, produljit će dane, i što je Gospodu ugodno napredovat će
njegovom rukom.
8U antičkoj umjetnosti diskutiralo se je o idealnom tipu čovjeka. Veliki plastičar Poliklet mislio je,
da je njegov »Doryforos« tako savršen, da se tu nema niti šta dodati niti oduzeti. Savršena
mirnoća, uzvišenost, daleki staložen pogled i postojanost iskazuju taj ostvareni ideal. Nasuprot
Polikletu plastičar Lisip oblikovao je svoje statue tako kao da su u kretanju, u dinamici, u pokretu,
u lebdenju kao izrazu završenosti i savršenosti. (na pr. njegovo glavno djelo »Apoxyómenos«).
9A. Drews: Die Christusmythe I. II. Jena 1910.
10Rođenje Mesije sadrži mnoge elemente orijentalnih mitova. Egipćani su slavili rođenje Ozirisa
6. januara. Rođenje Isusovo koje se slavi 25. decembra znači dan obrtaja sunca u zimi. Isusovo
rođenje je rođenje sunca. Tri mudraca koja dolaze da se poklone Isusu jesu 3 zvljezde u podrucju
Oriona. Isus na slici između dva vola i magarca je sunce između zvljezda poslije zimskog
solsticija. Drews kaže, da se sudbina novorođenčeta (Isusa) može očitati na nebu. Indijski bog
Agni rođen je u pećini, a Isus u štali. Mitra je rođen na obali rijeke, a Isus se krstio na Jordanu.
Ni Ivan Krstitelj nije historijsko lice. I tu se radi o astralnoj predodžbi. U Iv. 5,35 Isus naziva
Ivana Krstitelja svjetlom. No Ivan sam kaže za Isusa: »Onaj treba da raste, a ja da se umanjujem«
(Iv. 3,30), što znači realnu promjenu jačine sunca. U Lk. 1,26 piše, da je anđeo došao Mariji šesti
mjesec. To je mitski izraz za drugu polovinu godine. Isus predstavlja samo tok sunca. Misao o
predkršćanskorm kultu Isusa vidi se u tekstu Otkrivenja.
11U Iv. 11,17 piše da je Isus oživio Lazara koji je već četiri dana bio mrtav.
12Drewsovu knjigu »Mlt o Kristu« citira Lenjin u svom članku: O značenij voinstvujuščego
materijalizma (Lenjin — Tom 33. august 1921. do marta 1923.; četvrto izdanje l95l. Vidi i: V. I.
Lenjin — O religiji (zbornik), uredio Gajo Petrović. 1953. Kultura, Zagreb). Lenjin piše da je A.
Drews opovrgao religiozne predrasude i dokaze o historijskom postojanju Isusa. Nikakvog