ovde - vera znanje mir

poštovanja zbog njihovih poteškoća koje su podnosili u svojoj odanosti vjeri. Jedna od stotinu
destinacija hodočašća koja je atraktivna za milione ljudi svake godine, i možda najpoznatija, jeste
Varanasi, sveti grad i dom za 50.000 hindu svećenika. Historijski posmatrano, ovaj grad je služio
kao centar za hindu bogoštovlje i hodočašće u razmaku od gotovo 3.000 godina, što ga čini možda
najstarijim svetim gradom u svijetu koji je u kontinuirano bio svo vrijeme u funkciji. Među
nekoliko stotina svetinja u Varanasi najvažniji je Zlatni hram koji je posvećen Šivi. Grad je,
također, okružen svetim putem Panch Koshi koji je dugačak 35 milja. Odani hodočasnici koračaju
njime i prelaze ga za šest dana, posjećujući duž njega mnoge svetinje, hramove i parkove. Drugi
primjer centra hindu hodočašća su Četiri Dhame (prebivališta) koja predstavljaju četiri tačke na
kompasu koje sažimaju indijski subkontinent.
Hodočašće u islamu
U sjećanju na iskušenja Ibrahima, a.s., i njegove porodice u Mekki, u što spada i Ibrahimova volja
da žrtvuje svoga sina Ismaila, a.s., kako bi izvršio Božiju naredbu, muslimani, barem jednom u
životu, odlaze na hodočašće obilazeći sveti grad Mekku. To hodočašće u Mekku i u njeno
okruženje, poznato kao hadž, peti je stub islama. Hadž je od Uzvišenog Boga obavezno hodočašće
za sve muslimane koji su u stanju da ga obave, dočim hodočašća u drugim religijama su po izboru,
odnosno neobavezna su. Porijeklo i historija takvih hodočašća kazuje da su ona potekla od ljudi
nakon što je narod izmislio svoje religije, te da je cilj tih hodočašća određen od strane samih
hodočasnika: na primjer, čišćenje od grijeha ili posebni blagoslov za hodočasnike.
Stvarni značaj mjesta hadža u Mekki je zato što je ona prvo mjesto gdje je sagrađen hram za
obožavanje Jednog i Jedinog Boga; dočim, drugi hodočasnici crpe važnost iz svojih veza za
rođenje, smrt, sahranu proroka ili sveca.
Obredi koji se na hadžu obavljaju sjećaju na Ibrahima, koji je praotac Jevreja, kršćana i
muslimana, podjednako.
Prije obavljanja obreda hadža, hodočasnici ulaze u stanje posvjećenja poznatog kao ihram.
Posebni obredi hadža uključuju kruženje oko Ka’be sedam puta, poznato kao tavaf; trčanje sedam
puta između brežuljaka Safe i Merve, poznato kao sa’j; stajanje na Brdu milosti (Arafeh); bacanje
kamenčina na kamenim stubovima, poznato kao el-džemerat; te klanje ovce ili ovna i dijeljenje
njihovog mesa siromašnim, poznato kao kurban (žrtvovanje). Vrijeme i način obavljanja tih
obreda je uzeto od Poslanika Muhammeda, a.s., jer je tako naredio Allah, dž.š.
Tokom hadža od hadžija se traži da se fokusiraju i usredsrijede svoju pažnju i odanost samo
Allahu, dž.š., kako bi zaradili Njegov obećani oprost. Hodočasnici dolaze iz raznih krajeva svijeta;
oni se razlikuju u po svojoj kulturi, rasi i boji, ali to nije prepreka, jer oni mole Jednog Boga koji
ih okuplja pod Svoju uputu i zaštitu. Poslanik Muhammed, a.s., je svim muslimanima poručio na
propovjedi koju je održao za vrijeme hadža, da superiornost nema nikakve veze sa čovjekovom
rasom, jezikom ili porijeklom. Bez obzira da li je osoba Arap ili nearap, žute, crne ili bijele boje
kože. Jedina mjera superiornosti i dobrote čovjeka u islamu jeste njegovo dobročinstvo i svjesnost
da Bog postoji.
Prava nemuslimana u islamskoj vlasti
February 25th, 2008 , by kristinam
dr. Jusuf Karadavić
Šejh Qaradawi se ubraja u najzapaženije islamske ličnosti
koje se odavno zanimaju za pitanja prava nemuslimana u
muslimanskim društvima. Izlažem navode iz njegovih
brojnih napisa po ovom pitanju, jer je on eminentan
šerijatski pravnik, a njegovi zaključci se uvijek oslanjaju
na šerijatske izvore.