ovde - vera znanje mir

komponenta uskršnjeg posta jeste naredba apstinencije koja se odnosi na sve koji su stariji od 14
godina. Za rimokatolike, apstinencija znači da se uopće ne jede meso, ali ne uključujući ribu.
Međutim, i kod njih isto tako postoji koncept „djelimične apstinencije“, što znači da se meso može
jesti samo jednom dnevno. U Bibliji na tri mjesta ljudi su postili po četrdeset dana. Prvi slučaj
jeste kada je Mojsije primio Deset zapovjedi (Egzodus: 34-28). Sljedeći slučaj jeste kada je Elijah
susreo Gospoda prije pomazanja Elishe (I Kraljevi 19-8). Treći slučaj za takav post je kada je Isus
bio u pustoši i kada je iskušavan od strane satane (Matej: 4-2).
¸U Bibliji postoji puno razloga za post. On se smatra djelom žrtvovanja koje kršćane podsjeća na
Boga, pa preko posta, dok se tijelu brani raskoš, duh se jača.
Post u judaizmu
February 25th, 2008 , by milans
Jevrejski kalendar sadrži relativno nekoliko redovnih dana posta. Yom Kippur (Dan iskupljenja)
je, prema Mojsijevom zakonu, jedini dan koji se mora ispostiti:
„Ovo će biti zakon zauvjek prema tebi: sedmog mjeseca, na deseti dan mjeseca, trebaš ucviliti
tvoju dušu, i nikako ne radi, iako si u svojoj zemlji, ili ti se neki stranac pridruži: toga dana neka te
svećenik iskupi, kako bi te očistio, da budeš pred Bogom čist od svijeh grijehova. Sabat mora biti
odmor za tebe, a ti trebaš očistiti tvoju dušu, zakonom vječnim“ (Levićani: 16: 29-31).
Jevreji slave deset dana pokajanja počevši sa Rosh Hashanah (jevrejska Nova godina), a
završavajući sa Yom Kippur (Danom iskupljenja). Ovo vrijeme se smatra pokajanjem od grjehova
koji su se nakupili u prijehtodnoj godini. Yom Kippur je dan za kog Jevreji vjeruju da se u njemu
sudbina svih Jevreja određuje. Taj dan u jevrejskom kalendaru je najsvečaniji i najvažniji jer
uključuje kajanje od grijehova koji su počinjeni u prošloj godina kao i traženje oprosta. Toga dana
Jevreji poste 25 sahata od zalaska Sunca prijethodne noći sve do zalaska Sunca sljedeće noći. Za
Jevreje post je više od pukog ostavljanja jela i pića: u vrijeme posta nije dozvoljeno raditi, imati
seksualne odnose, kupati se, kao i upotreba pomade i kožnih cipela. Post počinje specijalnom
večernjom službom, poznatom kao Kol Nidre (Svi zajveti) dok službe u sinagogama traju od
sljedećeg dana pa sve dok se post ne završi. Mnogo jevrejskih zajednica običavaju postiti večer
uoči Nove godine, Rosh Hashanah. Pored Yom Kippura postoje četiri redovna dana posta
osnovana od strane jevrejske tradicije kako bi sačuvala sjećanja na razna tužna dešavanja koja su
pogodila jevrejsku zajednicu tokom njihovog ropstva. Prema nekim komentatorima Talmuda ti
postovi su bili obavezni samo kada je nacija bila pod ugnjetavanjem, ali ne kada je bilo mirno za
Izrael. Sinagoga je opunomoćena da odredi dan posta u slučaju kada nesreća pogodi narod, poput
kuge, gladi, ili zle odluke koju ponekada donese vladar. Jevrejski postovi obično počinju kada se
Sunce rađa a završava se pojavom prvih zvijezda navečer, (izuzetak je Yom Kippur koji traje od
zalaska do zalaska Sunca). Preporučuje se da ljudi na dan posta daju milostinju, naročito da
podijele hranu koja je potrebna za večeru (Jewish Encyclopedia).
Post u različitim religijama
February 25th, 2008 , by milans
By prof. Shahul Hameed
Samovoljno odricanje od hrane je bio obred duhovnog
čišćenja u mnogim religijama. Kajanje, čišćenje, žaljenje,
žrtvovanje i širenje znanja i snage, bili su neki aspekti posta
koje su predočavale te religije. Čak su filozofi, naučnici i
fizičari u prošlosti smatrali post kao ljekoviti proces koji je
neophodan da bi se povratilo zdravlje i odstranila bolest.