KLASIËCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

More documents

Recommendations

Info

Poglavlje 7 Gravitacija i centralne sile Sir Isaac Newton secretly admitted to some of his friends: I understand how gravity behaves, but not how it works! Gibanje nebeskih tijela je privlačilo pozornost ljudi još od najdavnijih vremena. Vrlo rano (Babilon, Asirija, Maye), promatranjem noćnog neba, ljudi su uočili da se nebeska tijela gibaju u odnosu na nepomične točke na Zemlji. Ta su se gibanja pokazala periodičnim, i poslužila su za stvaranje kalendara. Jedan od najstarijih kalendara naden je u ovom našem području, a potječe iz bakrenog doba (prije otprilike 5 000 godina) i nalazi se na jednoj glinenoj posudi koja pripada Vučedolskoj kulturi, a pronadena je na nalazištu u blizini Vinkovaca (slika 7.1, dodatak D ). Slika 7.1: Orionov kalendar - vučedolska kultura, nalazište kod Vinkovaca. 165
166 POGLAVLJE 7. GRAVITACIJA I CENTRALNE SILE U vrijeme procvata helenske kulture, pitanjem gibanja nebeskih tijela se bavio i Aristarh sa otoka Samosa (oko 280 god. p.n.e., dakle suvremenik Euklida i Apolonija) Koliko je poznato, on je prvi čovjek koji je dao cjeloviti prikaz heliocentričnog sustava, no postoje indicije da je samo učenje o heliocentričnom sustavu bilo pozanto još polaznicima Platonove Akademije, stotinjak godina prije Aristarha. U isto doba je i Eratosten (bibliotekar u Aleksandriji, oko 200 god. p.n.e.), smatrao da je Zemlja loptastog oblika i razmjerno točno je izračunao njezin polumjer. No, u to vrijeme, ljudi su više pozornosti poklanjali nekim drugim pitanjima filozofije, matematike, književnosti, itd., tako da su Aristarhova i Eratostenova otkrića prošla gotovo nezapaženo i s vremenom su pala u zaborav 1 . Kasnije, s propašću helenske civilizacije, došlo je do bitne promjene u gledanju i objašnjavanju prirodnih pojava. To je vrijeme kada je u Europi kršćanstvo, putem crkvene organizacije, postalo apsolutni arbitar u svim poljima duhovnog i svjetovnog života europskih naroda. Zaboravljena i zanemarena su ne samo znanja iz astronomije i matematike, već i gotovo cjelokupno književno nasljede stare Helade i Rima. Biblija i spisi svetih otaca (i odabranih antičkih filozofa poput Aristotela) su bili jedini priznati izvor sveg znanja, označenog kao dogma. Izmedu ostalog, Crkva je naučavala da je Zemlja središte svemira oko kojega se okreću i Sunce i Mjesec i svih sedam (tada poznatih) planeta. Da bi se tom sklopu objasnile astronomske pojave, konstruirane su složene teorije (epicikli) koje su opisivale putanje nebeskih tijela. To je Ptolomjev geocentrični sustav svijeta. Duhovna je klima tada bila posve drukčija nego u vrijeme Aristarha i Eratostena. Za razliku od razmjerno slobodoumnih Helena koji su uvažavali tude mišljenje, ako je valjano argumentirano, sada je svako odstupanje od crkvenog učenja proglašavano herezom i potpadalo je pod jurisdikciju posebno osnovanog suda - inkvizicije. Postupni i spori razvoj znanja iz područja matematike i mehanike, vodio je do zaključaka suprotnih učenju Crkve: Sunce je nepomično, Zemlja i ostali planeti se okreću oko njega. Time Zemlja, pa i čovjek koji živi na njoj, gube središnje mjesto u Svemiru. Naravno da je ovakvo stajalište bilo neprihvatljivo za Crkvu i da su širitelji takvog učenja bili proganjani. Razvoj mehanike i astronomije se ipak nije mogao spriječiti (nego samo usporiti) i 1543. godine je (posmrtno) izašla rasprava poljskog svećenika i astronoma (a bavio se i medicinom) Nikole Kopernika 2 O gibanju nebeskih tijela, kojom je konačno ustoličen heliocentrični sustav sa Suncem u središtu oko kojega se gibaju planeti i ostala nebeska tijela. Ovu je knjigu, godine 1616., inkvizicija stavila na Indeks (popis knjiga koje su vjernicima zabranjene za čitanje). Galileo Galilei je 1610. podržao Kopernikovu teoriju, a 1632. je izdao (uz suglasnost pape Urbana VIII) i knjigu Dijalog o dvama glavnim sustavima svijeta. Unatoč svojim dobrim odnosima s papom, Galilei biva pozvan u Rim pred inkviziciju i prisiljen da se odrekne svojeg učenja: Ja, Galileo Galilei, učitelj matematike i fizike u Firenzi, odričem se toga što sam učio da je Sunce središte svijeta i nepokretno, a da Zemlja nije njegovo središte i da se kreće. Zaklinjem se, proklinjem i odbacujem s iskrenošću srca i s uvjerenjem sve one zablude i sve ono heretičko, kao i druge nazore koji se protive svetoj Crkvi. Navodno je, nakon izricanja presude, promrmljao ono čuveno E pur si muove - ipak se okreće, no nikada nećemo znati je li to uistinu rečeno ili su to naknadno dodali povjesničari radi dramatskog učinka. Poslije ovoga, Galilei se nastavio baviti svojim radom, što je imalo za posljedicu njegove dalje sukobe s Crkvom. 1 Postoje indicije da je starim Helenima bilo poznato i načelo rada parnog stroja, što je takoder zaboravljeno i ponovo otkriveno tek puno kasnije. 2 Nikola Kopernik, 1473. - 1543., De revolutionibus orbium coelestium, izašlo godine 1543. Na margini jednog Kopernikovog rukopisa je pronadeno i Aristarhovo ime, što sugerira da je Koperniku bilo poznato njegovo učenje.
Page 1 and 2:
KLASIČNA MEHANIKA UVOD Zvonko Glum
Page 4 and 5:
Sadržaj 1 Uvod 1 I Mehanika jedne
Page 6 and 7:
SADRŽAJ ix 9 Specijalna teorija re
Page 8 and 9:
Ovo su bilješke s autorovih predav
Page 10 and 11:
Predgovor Iz područja teorijske me
Page 12 and 13:
Kazalo kratica i simbola ⃗A vekto
Page 14 and 15:
Poglavlje 1 Uvod Na početku svake
Page 16 and 17:
Naprotiv, snižavanjem temperature
Page 18:
Dio I Mehanika jedne čestice 5
Page 21 and 22:
8 POGLAVLJE 2. MATEMATIČKI UVOD -
Page 23 and 24:
Page 25 and 26:
Page 27 and 28:
Page 29 and 30:
Page 31 and 32:
Page 33 and 34:
Page 35 and 36:
Page 37 and 38:
Page 39 and 40:
Page 41 and 42:
Page 43 and 44:
Page 45 and 46:
Page 47 and 48:
Page 49 and 50:
Page 51 and 52:
Page 53 and 54:
Page 55 and 56:
Page 57 and 58:
Page 59 and 60:
Page 61 and 62:
Page 63 and 64:
Page 65 and 66:
Page 67 and 68:
Page 69 and 70:
Page 71 and 72:
Page 73 and 74:
Page 75 and 76:
Page 77 and 78:
Page 79 and 80:
Page 81 and 82:
Page 83 and 84:
70 POGLAVLJE 3. KINEMATIKA Slika 3.
Page 85 and 86:
72 POGLAVLJE 3. KINEMATIKA Ubrzanje
Page 87 and 88:
74 POGLAVLJE 3. KINEMATIKA Prema sa
Page 89 and 90:
76 POGLAVLJE 3. KINEMATIKA Slika 3.
Page 91 and 92:
78 POGLAVLJE 3. KINEMATIKA
Page 93 and 94:
80POGLAVLJE 4. NEWTONOVI AKSIOMI GI
Page 95 and 96:
Page 97 and 98:
Page 99 and 100:
Page 101 and 102:
Page 103 and 104:
Page 105 and 106:
Page 107 and 108:
Page 109 and 110:
Page 111 and 112:
Page 113 and 114:
100POGLAVLJE 4. NEWTONOVI AKSIOMI G
Page 115 and 116:
102 POGLAVLJE 5. GIBANJE ČESTICE U
Page 117 and 118:
Page 119 and 120:
Page 121 and 122:
Page 123 and 124:
Page 125 and 126:
Page 127 and 128: 114 POGLAVLJE 5. GIBANJE ČESTICE U
Page 139 and 140: 126POGLAVLJE 6. GIBANJE POD DJELOVA
Page 177: 164POGLAVLJE 6. GIBANJE POD DJELOVA
Page 181 and 182: 168 POGLAVLJE 7. GRAVITACIJA I CENT
Page 229 and 230:
216 POGLAVLJE 7. GRAVITACIJA I CENT
Page 231 and 232:
Page 233 and 234:
Page 235 and 236:
Page 237 and 238:
Page 239 and 240:
Page 241 and 242:
Page 243 and 244:
230 POGLAVLJE 8. INERCIJSKI I NEINE
Page 245 and 246:
Page 247 and 248:
Page 249 and 250:
Page 251 and 252:
Page 253 and 254:
Page 255 and 256:
Page 257 and 258:
Page 259 and 260:
Page 261 and 262:
Page 263 and 264:
Page 265 and 266:
252 POGLAVLJE 9. SPECIJALNA TEORIJA
Page 268 and 269:
Poglavlje 10 Sustavi čestica 10.1
Page 270 and 271:
10.1. DISKRETNI I KONTINUIRANI SUST
Page 272 and 273:
Page 274 and 275:
Page 276 and 277:
10.2. SREDIŠTE MASE 263 Uvedu li s
Page 278 and 279:
10.3. KOLIČINA GIBANJA SUSTAVA ČE
Page 280 and 281:
10.4. MOMENT KOLIČINE GIBANJA SUST
Page 282 and 283:
10.5. ENERGIJA SUSTAVA ČESTICA 269
Page 284 and 285:
10.5. ENERGIJA SUSTAVA ČESTICA 271
Page 286 and 287:
10.6. GIBANJE SUSTAVA ČESTICA U OD
Page 288 and 289:
10.6. GIBANJE SUSTAVA ČESTICA U OD
Page 290 and 291:
10.8. LAGRANGEOVO I D’ALEMBERTOVO
Page 292 and 293:
Page 294 and 295:
Page 296 and 297:
10.9. SUSTAVI S PROMJENJIVOM MASOM:
Page 298 and 299:
10.9. SUSTAVI S PROMJENJIVOM MASOM:
Page 300 and 301:
10.10. SUDARI ČESTICA 287 kao savr
Page 302 and 303:
10.10. SUDARI ČESTICA 289 Pomoću
Page 304 and 305:
10.10. SUDARI ČESTICA 291 Slika 10
Page 306 and 307:
Poglavlje 11 Mali titraji sustava
Page 308 and 309:
11.1. MALI LONGITUDINALNI TITRAJI J
Page 310 and 311:
Page 312 and 313:
Page 314 and 315:
Page 316 and 317:
11.2. MALI TRANSVERZALNI TITRAJI KO
Page 318 and 319:
Page 320 and 321:
Page 322 and 323:
Page 324 and 325:
Page 326 and 327:
Page 328 and 329:
Page 330 and 331:
Page 332 and 333:
Page 334 and 335:
Page 336 and 337:
11.3. TITRANJE PRAVOKUTNE MEMBRANE
Page 338 and 339:
Page 340 and 341:
Page 342 and 343:
11.4. TITRANJE KRUŽNE MEMBRANE 329
Page 344 and 345:
11.4. TITRANJE KRUŽNE MEMBRANE 331
Page 346 and 347:
Poglavlje 12 Ravninsko gibanje krut
Page 348 and 349:
12.2. MOMENT TROMOSTI 335 Slika 12.
Page 350 and 351:
12.3. TEOREMI O MOMENTIMA TROMOSTI
Page 352 and 353:
12.4. PAROVI SILA 339 Slika 12.6: U
Page 354 and 355:
12.5. KINETIČKA ENERGIJA, RAD I SN
Page 356 and 357:
12.5. KINETIČKA ENERGIJA, RAD I SN
Page 358 and 359:
12.6. FIZIČKO NJIHALO 345 Slika 12
Page 360 and 361:
12.6. FIZIČKO NJIHALO 347 postaje
Page 362 and 363:
12.7. OPĆENITO RAVNINSKO GIBANJE K
Page 364 and 365:
12.8. TRENUTNO SREDIŠTE VRTNJE 351
Page 366 and 367:
12.8. TRENUTNO SREDIŠTE VRTNJE 353
Page 368 and 369:
Poglavlje 13 Prostorno gibanje krut
Page 370 and 371:
13.1. TENZOR TROMOSTI 357 što, ras
Page 372 and 373:
13.1. TENZOR TROMOSTI 359 i tijelo
Page 374 and 375:
13.1. TENZOR TROMOSTI 361 glavnih o
Page 376 and 377:
13.1. TENZOR TROMOSTI 363 Slika 13.
Page 378 and 379:
13.2. EULEROVE JEDNADŽBE GIBANJA 3
Page 380 and 381:
13.3. GIBANJE ZEMLJE 367 Slika 13.5
Page 382 and 383:
13.3. GIBANJE ZEMLJE 369 Vidimo da
Page 384 and 385:
13.4. EULEROVI KUTOVI 371 Slika 13.
Page 386 and 387:
13.4. EULEROVI KUTOVI 373 Lako je v
Page 388 and 389:
13.5. GIBANJE ZVRKA 375 Slika 13.10
Page 390 and 391:
13.5. GIBANJE ZVRKA 377 Ako na desn
Page 392 and 393:
13.5. GIBANJE ZVRKA 379 Slika 13.11
Page 394 and 395:
13.5. GIBANJE ZVRKA 381 postoje dva
Page 396:
Dio III Analitička mehanika 383
Page 399 and 400:
386 POGLAVLJE 14. LAGRANGEOVE JEDNA
Page 401 and 402:
Page 403 and 404:
Page 405 and 406:
Page 407 and 408:
Page 409 and 410:
Page 411 and 412:
Page 413 and 414:
Page 415 and 416:
Page 417 and 418:
Page 419 and 420:
Page 421 and 422:
Page 423 and 424:
Page 425 and 426:
412 POGLAVLJE 15. HAMILTONOVE JEDNA
Page 427 and 428:
Page 429 and 430:
Page 431 and 432:
Page 433 and 434:
Page 435 and 436:
Page 437 and 438:
Page 439 and 440:
Page 441 and 442:
Page 443 and 444:
Page 445 and 446:
432 DODATAK A. DELTA FUNKCIJA sluč
Page 447 and 448:
434 DODATAK A. DELTA FUNKCIJA Budu
Page 449 and 450:
436 DODATAK A. DELTA FUNKCIJA
Page 451 and 452:
438 DODATAK B. PRESJECI STOŠCA Sli
Page 453 and 454:
440 DODATAK B. PRESJECI STOŠCA Za
Page 455 and 456:
442 DODATAK B. PRESJECI STOŠCA jer
Page 457 and 458:
444 DODATAK C. FOURIEROVI REDOVI za
Page 459 and 460:
446 DODATAK C. FOURIEROVI REDOVI
Page 461 and 462:
448 DODATAK D. VUČEDOLSKI KALENDAR
Page 463 and 464:
450 DODATAK D. VUČEDOLSKI KALENDAR
Page 465 and 466:
452 BIBLIOGRAFIJA [19] Kotkin G. L.
Page 467:
454 KAZALO POJMOVA Steiner, Jakob,
show all

KLASIËCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?

KLASIËCNA MEHANIKA - Studentske web stranice