30.03.2015 Views

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

448 DODATAK D.<br />

VUČEDOLSKI KALENDAR<br />

25 metara još u davnim geološkim vremenima ledenog doba. Taj prirodni ≫plato≪ se od Nuštra<br />

počinje dizati prema Vukovaru tako da se negdje od 86. metara popne na čak 115. metara<br />

nadmorske visine. Tlo, tzv. les, na tom je području vrlo porozno, što znači da njemu gotovo<br />

nema raslinja, čineći ga nekom vrstom stepe što je i pogodovalo istočnim narodima koji su došli<br />

na taj prostor (takoder sa stepa) oko 3000. godine prije Krista na prvim europskim kolima!<br />

Vučedolska metalurgija najrazvijenija u Europi<br />

Tko su bili Vučedolci?<br />

– Vučedolci su bili prvi indoeuropski narod koji je na ove prostore došao u velikom globalnom<br />

valu nakon badenske kulture. Kao i drugi orijentalni narodi, stabiliziraju se na ovom prostoru,<br />

gdje ih je zaustavila konfiguracija terena. Isprva stočari, u kasnijim se fazama bave rudarstvom i<br />

metalurgijom bakra, a njihova će keramika postati slavna diljem Europe. Vrlo je važno istaknuti<br />

da im je na našem prostoru trebalo čak 200 godina da od Vučedola dodu do drugog velikog<br />

naselja Vinkovci, gdje su stigli u zonu velikih šuma. Tamo im kola nisu funkcionirala, stoka<br />

im se nije mogla napasati, te su morali promijeniti ekonomiju, zbog čega su postali lovci i to<br />

poglavito na jelene!<br />

Kakva je to bila zajednica?<br />

– Bila je to dobro organizirana zajednica, u kojoj, doduše, ne možemo govoriti o rodovskom<br />

uslojavanju u njenoj ranoj (3000.-2800. g. pr. Kr.) i klasičnoj fazi (2800.-2600. pr. Kr.),<br />

već tek u kasnoj (2600.-2400. pr.Kr.) kada imamo i neku vrstu prvih vladara knezova što<br />

potvrduju dva kneževska groba od kojih je jedan doista značajan otkriven u Tivatskom polju.<br />

U njemu je bio pokojnik sa zlatnom sjekirom, bodežom, privjescima u kosi i po svemu sudeći<br />

prvom europskom krunom!<br />

Riječ je o kulturi paralelnoj s velikim civilizacijama?<br />

– Da. Od 3000. godine pr. Kr. počinje period starog carstva u Egiptu. Od 2470. do 2400.<br />

godine pr. Kr. grade se piramide, dakle, na samom kraju vučedolske kulture. S druge strane,<br />

u isto vrijeme u Mezopotamiji nastaje fascinantna kultura Sumerana (3000. do 2400. pr. Kr.),<br />

gdje takoder nastaju prvi vladarski grobovi sa svom poznatom pompom koja se može mjeriti s<br />

Tutankamonovim bogatstvima. Osim toga, vučedolska se kultura razvija paralelno i s Trojom<br />

I. i početnom fazom Troje II. Možemo čak govoriti i o tome da postoji veza Vučedola i Troje!<br />

Vučedolska predodžba svijeta i svemira – na terinama<br />

Kako to mislite?<br />

– Moja teza jest da je u seobenom valu u kojem je naseljen Vučedol, naseljena i Troja! Zaključio<br />

sam to na osnovu keramičkih analogija, odnosno, na osnovu slične metalurgije, naime,<br />

tehnologija vezana uz metalurgiju u Troji je vrlo slična vučedolskoj. Čak mislim da je s našeg<br />

tla krenula ideja kositrene rudače koja u dodatku bakra otvara vrata brončanog doba! Štoviše,<br />

Vučedolska metalurgija upravo i jest jedan od razloga širenja kulture u kasnoj fazi prema sjeveru<br />

Europe (iza 2600. godine pr. Kr.), do Praga, ali i prema jugu. Zauzela je vučedolska<br />

kultura sva područja bogata bakrom, jer je vučedolska metalurgija dosegnula takav stupanj<br />

umijeća koji je nadilazio sva iskustva koja su u Europi tada postojala.<br />

Izložba predstavlja vučedolsku predožbu svijeta na posudama. O čemu je riječ?<br />

– Vučedolci su kao i svi stari narodi imali specifičan odnos prema smrti koju nisu mogli definirati.<br />

Iznad glave su im se rasprostirale zvijezde, Sunce, Mjesec i planeti, što je moglo izgledati<br />

kao slika vječnosti. Medutim, gledajući u nebo, Vučedolci su kao i svi stari narodi uočili niz<br />

promjena. Pojava svakodnevnog izlaska i zalaska sunca opjevana je u svim civilizacijama kao<br />

najvažji trenutak dana. Cjelokupna vučedolska predožba svijeta i svemira (nastala promatranjem<br />

neba) iskazana je na njihovim posudama, prije svega terinama. Predodžba izlazećeg sunca<br />

na terinama je prikazana točno na polovini, prijelomu posude čiji donji dio sugerira dubinu oceana<br />

i mraka, a gornja polovina izlazi iznad obzora. Sunce, dakle, nije dano u svojoj cijelosti

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!