30.03.2015 Views

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

10.8. LAGRANGEOVO I D’ALEMBERTOVO NAČELO 281<br />

Primjer: 10.5 Riješite prethodni zadatak pomoću zahtjeva da je u ravnoteži potencijalna energija<br />

minimalna, tj. da je δE p = 0.<br />

R: Uz zanemarivanje sila trenja, jedina (neuvjetna) sila koja djeluje na čestice<br />

je konzervativna gravitacijska sila, koja se može izraziti preko potencijalne energije.<br />

Neka je ukupna duljina niti l 0 = r 1 + r 2 , a E p = 0 na vrhu kosine. Tada je<br />

E p = −m 1 g r 1 sin α 1 − m 2 g (l 0 − r 1 ) sin α 2 ,<br />

δE p = ∂E p<br />

∂r 1<br />

δr 1 = −g δr 1 (m 1 sin α 1 − m 2 sin α 2 ) = 0.<br />

Primjetimo da je E p linearna funkcija r 1 , pa zato ne može postojati minimum niti<br />

maksimum potencijalne energije.<br />

Gibanje:<br />

Polazeći od Lagrangeova načela, može se doći i općeg zakona gibanja sustava vezanih<br />

čestica. Neka vanjska sila ⃗ F v,j daje j-toj čestici ubrzanje ⃗a j . Uslijed veza medu česticama<br />

ili uvjeta na gibanje, ovo ubrzanje ne mora biti kolinearno s vanjskom silom. Npr.<br />

kod gibanja čestice niz kosinu uslijed djelovanja vanjske gravitacijske sile, ubrzanje čestice je<br />

po smjeru paralelno s kosinom i prema tome nije kolinearno s vanjskom (gravitacijskom) silom<br />

(slika 10.7).<br />

Zamislimo sada da na česticu osim vanjske sile ⃗ F v,j djeluje još i sila jednaka negativnom umnošku<br />

mase i ubrzanja j-te čestice: −m j ⃗a j , koja poništava djelovanja i vanjskih sila i sila od<br />

uvjeta. Sada je zbroj svih sila koje djeluju na česticu jednaka ⃗ F v,j −m j ⃗a j i sustav je u ravnoteži,<br />

pa Lagrangeov uvjet ravnoteže poprima oblik<br />

N∑<br />

j=1<br />

(<br />

⃗Fv,j − m j ⃗a j<br />

)<br />

δ⃗r j = 0. (10.34)<br />

Gornja se jednadžba zove D’Alembertovo 4 načelo za gibanje sustava vezanih čestica.<br />

Sličnom argumentacijom kao i kod Lagrangeova načela, zaključujemo da je uvjet ravnoteže<br />

nevezanih čestica ekvivalentan Newtonovim jednadžbama gibanja<br />

⃗F v,j − m j ⃗a j = 0, j = 1, 2, · · · , N,<br />

a to je upravo drugi Newtonov aksiom za svaku pojedinu česticu. Ovime je dinamika shvaćena<br />

kao poseban slučaj statike.<br />

Primjer: 10.6 Koristeći D’Alembertovo načelo, opišite gibanje sustava iz primjera 10.4.<br />

R: Uz istu označavanje kao i u prethodnim primjerima, D’Alembertovo načelo<br />

4 Jean D’Alembert, 1717 - 1783, francuski matematičar.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!