30.03.2015 Views

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

286 POGLAVLJE 10. SUSTAVI ČESTICA<br />

Tablica 10.1: Brzina dvostupanjske rakete, ovisno o omjeru masa prvog i drugog stupnja.<br />

m 01 /m k m 02 /m k v(τ 2 ) · 10 −3 m s −1<br />

95 5 9.98<br />

90 10 10.19<br />

85 15 10.02<br />

80 20 9.76<br />

70 30 9.19<br />

60 40 8.64<br />

50 50 8.15<br />

Uvedimo strukturni faktor drugog spremnika izrazom ɛ 2 = m g2 (0)/m 02 . Uvrštavanjem u gornji<br />

izraz za brzinu, daje<br />

(<br />

)<br />

m 02<br />

v(τ 2 ) = v(τ 1 ) − v 0 ln 1 − ɛ 2 .<br />

m k + m 02<br />

Brzinu u trenutku τ 1 (nakon što je potrošeno gorivo prvog spremnika), daje izraz (10.37), pa je<br />

brzina rakete u trenutku t = τ 2 , kada je potrošeno gorivo iz oba spremnika, jednaka<br />

(<br />

) (<br />

)<br />

m 01<br />

m 02<br />

v(τ 2 ) = −v 0 ln 1 − ɛ 1 − v 0 ln 1 − ɛ 2 .<br />

m k + m 01 + m 02 m k + m 02<br />

(10.38)<br />

Da bismo dobili osjećaj o redu veličina brzine dvostupanjskle rakete, neka je ɛ 1 = ɛ 2 =<br />

0.8, m 01 = m 02 , m 01 + m 02 = 100 m k . Uvrštavanje ovih vrijednosti u (10.38), dobije se<br />

v(τ 2 ) = 8.15 · 10 3 m s ,<br />

što je po redu veličine jednako prvoj kozmičkoj brzini. Veće konačne brzine se mogu dobiti<br />

variranjem omjera masa prvog i drugog stupnja rakete. Tablica 10.1 pokazuje da je konačna<br />

brzina najveća kada je masa prvog stupnja oko devet puta veća od mase drugog stupnja (uz<br />

nepromjenjene vrijednosti ostalih parametara).<br />

10.10 Sudari čestica<br />

U ovom ćemo poglavlju promatrati posebno jednostavan slučaj sustava čestica koji se sastoji<br />

od samo dvije čestice, tj. N = 2. Od svih parova medučestičnih sila, ⃗ f i,j , preostaje samo jedan<br />

par: ⃗ f 1,2 . Ali i ova je sila sve vrijeme jednaka nuli osim u trenutku dodira (sudara) čestica.<br />

U tom trenutku djeluju ili jake odbojne sile, pa se čestice odbiju jedna od druge, ili djeluju<br />

jake privlačne sile, pa se čestice spoje i nakon sudara se gibaju kao jedno tijelo. Od vanjskih<br />

sila, na čestice djeluje gravitacijska sila. Radi jednostavnosti, gibanje ćemo postaviti na pravac<br />

ili ravninu okomitu na smjer djelovanja gravitacijske sile, tako da ona neće utjecati na sudar<br />

čestica (naravno, samo ako zanemarimo trenje čestica s podlogom po kojoj se gibaju). Takoder<br />

ćemo zanemariti i trenje čestica s medijem u kojem se odvija gibanje. čestice ćemo zamišljati

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!