30.03.2015 Views

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

4.2. RAD, SNAGA I KINETIČKA ENERGIJA 85<br />

On se naziva aksiom djelovanja i protudjelovanja (akcije i reakcije) i u slobodnom prijevodu<br />

glasi: ako čestica (tijelo) A djeluje na česticu (tijelo) B silom ⃗ F AB , tada i čestica (tijelo) B<br />

djeluje na česticu (tijelo) A silom ⃗ F BA , istog iznosa, a suprotnog smjera<br />

⃗F AB = − ⃗ F BA . (4.5)<br />

Nerazumjevanje ovog aksioma je izvor mnogih prividnih paradoksa. Jedan od najčešćih je<br />

pitanje kako objasniti da konj vuče kola: ako konj djeluje na kola istom silom kao i kola na<br />

konja, onda bi i konj i kola trebali ostati na mjestu. To se ipak ne dogada. Zašto?<br />

4.2 Rad, snaga i kinetička energija<br />

Neka se čestica nalazi u točki opisanoj radij vektorom ⃗r. Pomakne li se čestica za d⃗r u polju<br />

konstantne vanjske 8 sile ⃗ F , definira se diferencijal rada W (od engl. work) kao<br />

dW = ⃗ F · d⃗r = F dr cos( ⃗ F , d⃗r). (4.6)<br />

Prema samoj definiciji skalarnog umnoška slijedi da je komponenta sile paralelna s pomakom<br />

čestice, upravo dana množiteljem F cos( ⃗ F , d⃗r). Prema tome, ako je cos( ⃗ F , d⃗r) > 0, pomak<br />

čestice je u smjeru paralelne komponente sile i kaže se da sila (okolina) obavlja rad nad<br />

česticom (sustavom). Ako je cos( ⃗ F , d⃗r) < 0, tada je pomak čestice u smjeru suprotnom od<br />

smjera paralelne komponente vanjske sile i kaže se da čestica obavlja rad nad okolinom. Ako<br />

je cos( ⃗ F , d⃗r) = 0, tada sila nema komponentu u smjeru pomaka čestice i nije obavljen nikakv<br />

rad. Iz gornje definicijske jednakosti, jedinica za rad je umnožak jedinice za silu i jedinice za<br />

put. U SI sustavu ta se jedinica zove džul 9 i označava se s J<br />

Po svojim dimenzijama, rad je<br />

J = N m = kg m 2<br />

s 2 .<br />

[W ] = [m] [L 2 ]<br />

[T 2 ] .<br />

Izraz (4.6) daje rad na diferencijalnom dijelu puta. Kako izračunati rad na konačnom dijelu puta<br />

(slika 4.2), ako uzmemo u obzir da sila ne mora biti ista u svakoj točki putanje? Razdijelimo u<br />

mislima putanju čestice u N djelića d⃗r koji su toliko mali da je sila približno konstantna unutar<br />

svakog tog djelića. Sada možemo pomoću gornjeg zaokvirenog izraza izračunati diferencijal<br />

rada unutar svakog tog djelića putanje, a ukupan rad po cijeloj putanji od početne točke P<br />

do konačne točke K računamo tako da zbrojimo radove po svim djelićima od kojih se sastoji<br />

8 Sila se može shvatiti kao način na koji okolina djeluje na česticu<br />

9 James Prescot Joul, engleski fizičar, 1818 - 1889, prvi je shvatio vezu izmedu mehaničkog rada, energije i topline.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!