30.03.2015 Views

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

KLASIˇCNA MEHANIKA - Studentske web stranice

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

400 POGLAVLJE 14. LAGRANGEOVE JEDNADŽBE<br />

i uvrstiti ih u Lagrangeove jednadžbe<br />

(<br />

¨ρ 1 + 4 )<br />

ρ 2 + 4 ( ) 2 g<br />

ρ ˙ρ 2 + ρ − ˙ϕ 2 = 0, ρ 2 ˙ϕ = const.<br />

a0<br />

2 a0<br />

2<br />

a 0<br />

To je sustav dvije jednadžbe za dvije nepoznate funkcije ρ = ρ(t) i ϕ = ϕ(t). Iz<br />

druge jednadžbe možemo ˙ϕ izraziti preko ρ i uvrstiti u prvu. Tako konačno dobijemo<br />

nelinearnu diferencijalnu jednadžbu drugog reda u kojoj se pojavljuje samo jedna<br />

nepoznata funkcija ρ = ρ(t)<br />

¨ρ<br />

(<br />

1 + 4<br />

a 2<br />

0<br />

ρ 2 )<br />

+ 4<br />

a 2<br />

0<br />

ρ ˙ρ 2 + ρ<br />

( 2 g<br />

− const. )<br />

2<br />

= 0.<br />

a 0 ρ 4<br />

Isti zadatak možemo riješiti i tretirajući uvjet na gibanje ρ 2 − a 0 z = 0 kao neholonoman<br />

(pretvaramo se da ga ne znamo riješiti). Sada imamo tri poopćene<br />

koordinate: q 1 = ρ, q 2 = ϕ i q 3 = z i jedan neholonomni uvjet (M h = 0, M nh = 1),<br />

pa postupamo na slijedeći način: najprije variramo uvjet i nalazimo konstante A iz<br />

(14.18)<br />

ρ 2 − a 0 z = 0 / δ<br />

2 ρ δρ − a 0 δz ≡ A 1 δρ + A 2 δϕ + A 3 δz<br />

⇒ A 1 = 2 ρ, A 2 = 0, A 3 = −a 0 .<br />

Lagrangeova jednadžba za ovaj neholonomni konzervativni sustav glasi<br />

( )<br />

d ∂ L<br />

− ∂ L = λ 1 A s , s = 1, 2, 3.<br />

d t ∂ ˙q s ∂ q s<br />

Lagrangeova funkcija je sada jednaka<br />

E k − E p = L(ρ, ϕ, z, ˙ρ , ˙ϕ , ż ) = m 2 ( ˙ρ 2 + ρ 2 ˙ϕ 2 + ż 2 ) − m g z.<br />

Nakon izračuna odgovarajućih parcijalnih derivacija Lagrangeove funkcije i njihovog<br />

uvrštenja u Lagrangeove jednadžbe, dobije se slijedeći sustav četiri jednadžbe (tri<br />

jednadžbe gibanja plus jedna jednadžba uvjeta) za četiri nepoznanice (ρ, ϕ, z i λ 1 )<br />

m ¨ρ − m ρ ˙ϕ 2 = λ 1 2 ρ,<br />

m d<br />

d t (ρ 2 ˙ϕ ) = 0,<br />

m ¨z + m g = −λ 1 a 0 ,<br />

2 ρ ˙ρ − a 0 ż = 0.<br />

Eliminacijom nepoznanica ϕ, z i λ 1 , opet dolazimo do iste jednadžbe za ρ<br />

(<br />

¨ρ 1 + 4 )<br />

ρ 2 + 4 ( 2 g<br />

ρ ˙ρ 2 + ρ − const. )<br />

2<br />

= 0<br />

a0<br />

2 a0<br />

2<br />

a 0 ρ 4<br />

koju smo dobili rješavajući ovaj sustav kao holonoman.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!